Demokracija i dobrobiti društva

Prava i slobode u demokraciji


Norveška je demokratska zemlja. Riječ demokracija je izvorno grčka i znači narodno uprava. Narod upravlja politikom u Norveškoj putem biranja političkih partija za Parlament, okružnog vijeća i općinskog odbora. Partija,ili partije-stranke koje dobiju najviše glasova pri izborima, ima najveći broj poslanika u Parlamentu, u Okružnom vijeću, a i u općinskom odboru. Na ovaj način je većina ta koja odlučuje. Ta većina uzima u obzir mišljenja manjine pri donošenju političkih odluka, što je jedan bitan princip demokratskog društva.

Demokracija podrazumijeva da stanovništvo ima određena prava i slobode:

Ljudska prava

FN-flagget FN-bygningen i New York

Ljudska prava važe za sve i to su prava koja imamo zato što smo ljudi – ne zato što živimo na određenim mjestima u svijetu, ili što pripadamo određenoj religiji ili jednoj specijalnoj grupi naroda. Zbog toga se može reći da su ljudska prava univerzalna. Ljudska prava, kao prvo, govore nešto o odnosu između pojedinca i države.

1948 godine je UN usvojio jednu univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima koja važi za sve ljude. Deklaracija o ljudskim pravima tvrdi, između ostalog da

  • svi ljudi su rođeni slobodni sa istim vrijednostima i pravima.
  • Svi ljudi imaju ista ljudska prava neovisno o spolu, religiji, rasi, političkom stavu, nacionalnosti itd.
  • svi ljudi imaju pravo na slobodu i osobnu sigurnost. tortura u bilo kojem obliku je zabranjena.
  • svi ljudi treba da imaju pravnu sigurnost
  • svi ljudi imaju pravo utjecati na političku situaciju u svojoj zemlji putem slobodnih i tajnih glasanja

U Norveškoj je Veliki dio UN-deklaracije o ljudskim pravima inkorporiran u zakonodavstvu.

Ravnopravnost

Homoseksualni par Homofilt par To eldre damer på tur Fem barn sammen

Tradicionalno se pod izrazom ravnopravnost podrazumijevalo da žene i muškarci imaju ista prava i mogućnosti. Danas izraz ima jedno prošireno značenje: Svi ljudi – neovisno o starosnoj dobi, nacionalnosti, funkcionalnoj sposobnosti, spolu, religiji i seksualnom opredjeljenju – imat će jednaka prava i mogućnosti.

Ravnopravnost, između ostalog, podrazumijeva da svi imaju mogućnost utjecaja na pravedno raspodjeljivanje odgovornosti i opterećenja. To podrazumijeva također da svatko treba imati osjećaj sigurnosti i da ne smije biti izložen zlostavljanju.

Sloboda govora

Sloboda govora znači da osoba slobodno može iskazati svoje mišljenje o, između ostalog, politici i religiji, da slobodno može da diskutira sa drugima i da može slobodno pisati o svojim mišljenjima bez da će biti kažnjena za ovo.

Ipak, jedna granica ide između slobode govora i pisanja o onome što čovjek želi i ružnih izjava o drugima. Radi toga imamo jedan dio zakona koji postavljaju granice slobodi govora. Na primjer, zabranjeno je davati rasističke i druge diskriminirajuće izjave,usmene ili pismene, u javnoj raspravi.

Sloboda govora važi i za privatne osobe a i za radio, tv i novine.

Pravna sigurnost

U norveškoj stanovništvo ima dobro pravnu sigurnost. To, između ostalog, znači sljedeće:

  • Niko ne može biti osuđen na zatvor bez da je suđenje prvo održano. Pod suđenjem se podrazumijeva proces u kome nezavisna porota odlučuje o pitanju krivice optužene osobe, nezavisni sudija / sudac odlučuje o aktualnoj kazni ukoliko se optužena osoba bude proglašena krivom. Ipak se, prije suđenja,okrivljene osobe mogu držati u istražnom zatvoru dok policija radi na istrazi kriminalnog predmeta.
  • Svaki optuženi ima pravo na branitelja
  • Sudovi su nezavisni. To znači da na njihov rad sa konkretnim predmetima ne mogu uticati političari, mediji ili drugi. Parlament, vlada i druge vlasti ne mogu uticati na sudske odluke.
  • Niti jedan zakon je retroaktivan. To znači da će se zakon, koji je bio važeći u momentu kada je neko nešto uradio, primijeniti kada se razmatra pitanje krivnje ili pri određivanju kazne.

Sloboda vjeroispovijesti

Sloboda vjeroispovijesti znači da su ljudi slobodni da izaberu kojoj religiji ili duhovništvu žele da pripadaju. Niko nema pravo da druge prisili da se uključe ili isključe iz jedne od vjerskih grupa ili zajednica. Svi koji su napunili 15 godina imaju pravo da se samovoljno ispišu ili upišu u vjersku ili duhovnih zajednicu. Niko neće biti progonjen ili kažnjen zbog svoje vjerske pripadnosti.

Kao što je bitno da svi imaju slobodu da sami izaberu religiju/ duhovništvo, bitno je također da svi imaju istu slobodu da izaberu da ne pripadaju niti jednoj religiji/duhovništvu.

Sloboda udruživanja

Sloboda udruživanja znači više stvari. Ovo su neke od najbitnijih:

  • Svako ima pravo da bude član političkih partija ili nezavisnih organizacija bez da rizikuje / riskira da će biti progonjen ili kažnjen zbog toga.
  • Svako ima pravo da bude član organizacije uposlenika bez da rizikuje / riskira da će biti progonjen ili kažnjen. U određenim situacijama svi također imaju pravo na štrajk.
  • Čovjek ima pravo da iznosi svoja mišljenja puten legalnih demonstracija.

Činjenice

Glasačko pravo

  • U Norveškoj se glasačko pravo stiče sa 18 godina.
  • Da bi glasao na parlamentarnim izborima moraš biti norveški državljanin.
  • Da bi glasao na izborima pri Županijskom vijeću i općinske uprave potrebno je u Norveškoj živjeti tri posljednje godine prije izbora.
  • U Norveškoj smo imali opće pravo na glas od momenta kad su žene dobile pravo na glas1913. godine.

Član Zakona o rasizmu (§135a u kaznenom zakonu)

«Osoba koja sa namjerom ili teškom nepažnjom da izjavu koja je diskriminirajuća ili puna mržnje, kažnjava se novčanom kaznom, ili zatvorskom kaznom do 3 godine. Izjava koja je izrečena sa ciljem da dotakne veći broj ljudi se tretira prema § 7 br. 2 kao i jedna javno izrečena izjava. Korištenje simbola se isto računa kao izjava. Suučesništvo se kažnjava istom mjerom. Pod diskriminirajućom izjavom punom mržnje se smatra prijetnja ili uvreda, ili promocija mržnje, proganjanje ili prezir prema nekome zbog:

  • a) boje kože ili nacionalnog ili etničkog porijekla,
  • b) religije ili poglede na život
  • c) homoseksualne sklonosti, oblika života ili naklonjenosti
  • d) smanjene funkcionalne sposobnosti!

Puno se raspravljalo o članu Zakona o rasizmu. Jedan dio ljudi želi da ga odstrani, zato što smatraju da se krši sa slobodom govora. Samo je nekoliko njih bilo osuđeno prema ovom članu Zakona.

22. juli / srpanj 2011

22. juli / srpanj 2011 je obljetnica u modernoj norveškoj istoriji / povijesti. Norveška je tog dana bila izložena terorističkoj akciji. Osam ljudi je ubijeno kada je bomba eksplodirala u vladinoj četvrti u Oslu, a na otoku Utøya 69 ljudi je upucano i ubijeno u ljetnom političkom kampu za omladince. Mnogo ljudi je također ozlijeđeno. Isti počinilac je počinio oba djela