Povijest, zemljopis i načini života

Tradicije i praznici

Obljetnice

1.dan nakon nove godine

Godina počinje u januaru / siječnju. 1. Januar / siječanj zovemo novogodišnji prvi dan. Ovoga dana je većina prodavnica zatvorena, mnogi imaju slobodno s posla i djeca imaju slobodan dan u školi.

Dan žena

88. mart / ožujak je međunarodni dan žena. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća se sve više i više ljudi angažovalo na radu za ravnopravnost i pravo žena, te je međunarodni dan žena u Norveškoj bio obilježen svake godine od 1972 godine. 8. mart / ožujak nije neradni dan.

Uskrs
U martu ili aprilu ožujku / travnju je Uskrs. Datum varira od godine do godine.

Uskrs je kršćanski praznik. Za mnoge Uskrs nije vjerski praznik, nego samo par slobodnih dana nakon duge zime.

Prodavnice su zatvorene više dana tokom Uskrsa, mnogi imaju slobodno s posla i mnogi radnici uzimaju odmor u dodatku ovim slobodnim danima.

Uzašašće (Spasovdan) i Duhovi

40 dana nakon Uskrsa je Uzašašće, a 50 dana nakon Uskrsa su Duhovi. Oba su kršćanski praznici. Uzašašće i 2. dan Duhova su neradni dani.

Praznik rada

Međunarodni praznik rada je 1.maj / svibanj.

Mnogi hodaju u procesijama (povorka) ovog dana i pokazuju kojim političkim temama su okupirani.

1.maj / svibanj je oficijelni slobodan dan.

Dan državnosti
17.mai 17.mai 17.mai

17.maj / svibanj dan državnosti u Norveškoj. Mi slavimo zato što je država dobila svoj ustav 17.maja / svibnja 1814 godine.

17.maj / svibanj je kao prvo dan za djecu. Skoro sva djeca iz obdaništa i škola hodaju u procesijama (povorka), mašu norveškom zastavom i pjevaju. Većina ljudi se fino uredi. U povorci idu muzički orkestri odjeveni u prekrasne uniforme.

17. maja / svibnja djeci je dozvoljeno da jedu sladoled i viršle koliko god žele. Djeca u Norveškoj se jako raduju ovome danu.

17. maj / svibanj je oficijelni neradni dan.

Božić

Božić slavimo u decembru / prosincu. Božić je kršćanski praznik koji obilježava Isusovo rođenje.

Božić i njegovo slavljenje je jedna tradicija koja je za većinu ljudi bitna. Božić je prvenstveno jedno familijarno slavlje.

Božić se slavi tokom najmračnijeg perioda u godini i za mnoge ovo slavlje znači svijetlo i toplinu kada je najmračnije i najhladnije vani. Dugo prije nego što je Norveška postala kršćanska zemlja, velika slavlja su bila uobičajena za to doba godine, možda baš da bi se mrak osvijetlio.

24. decembar / prosinac se zove Badnja večer. Tada je uobičajeno da se jede tradicionalan ručak zajedno sa obitelji. Postoje različite tradicije u različitim dijelovima zemlje. Većina ljudi poštuje svoje tradicije. Uobičajeno je poklanjati poklone na Badnju večer – božićni pokloni.

U vremenu prije Božića mnogi prijateljima i familiji šalju čestitke ili e-mail gdje im žele fino božićno slavlje.

Školska djeca imaju raspust tijekom božićnih praznika, a mnogi uposleni uzimaju odmor.

Prodavnice su zatvorene nekoliko dana tokom božićne sedmice.

Večer uoči nove godine
Fyrverkeri

31. decembra / prosinca mnogi slave doček nove godine zajedno sa familijom i prijateljima. Mnogi ispaljuju vatromet. U ponoć je fantastičan pogled na tamno nebo osvijetljeno raketama i raznim vatrometima.

Večer uoči nove godine nije slobodan dan.

Neke tradicije i dani obilježja koji ne prate kalendar.

Rođendan

Slavljenik puše svjećice na rođendanskoj torti.

Uobičajeno je slaviti rođendana, naročito za djecu. Pored slavlja unutar familije, djeca često pozovu djecu iz obdaništa ili škole na rođendansko slavlje.

Većina slavi rođendan kući, ali ga neki slave na drugom mjestu, na primjer u pizza restoranu, na bazenu ili u igraonici.

Gosti daju slavljeniku mali poklon.

Vjenčanje

Brudepar

Svake godine se u Norveškoj vjenča oko 23 000 parova. Neki od ovih se vjenčaju u crkvi, dok se ostatak vjenča u jednom javnom uredu. Brak s osobom istog spola je također dozvoljen.

Većina onih koji se vjenčaju slave ovo zajedno sa familijom i prijateljima.

Uobičajeno je da gosti i drugi koji poznaju bračni par ili njihovu familiju daruju bračnom paru jedan poklon.

Krštenje

U 2010 godini je rođeno oko 60 000 djece u Norveškoj.

Između 50 i 60 posto od ovih kao bebe su kršteni u crkvi. Kad je dijete kršteno ono postaje član crkve. Roditelji odlučuju da li će se dijete krstiti ili ne.

Kad je dijete kršteno održava se jedno veliko slavlje u porodici, i kršteno dijete dobiva poklone.

Za djecu koja ne budu krštena u crkvi porodica često održi jedno nereligiozno slavlje djeteta. Neki se pridruže organiziranom humanističkom slavlju imena, dok drugi imaju skroz privatno slavlje.

Krizma

Kad omladinci napune 14 – 15 godina mogu izabrati da li žele imati krizmu.

Ukoliko predaju svetu potvrdu to znači da žele da ostanu član crkve. Krizma je na mneki način potvrda krštenja.

Posljednjih desetljeća je postalo sve više i više uobičajeno sa humanističkom krizmom, što znači slavljenje tinejdžera bez vjerskog sadržaja. U vremenu prije krizme omladinci idu na jedan pripremni kurs / tečaj, bilo u crkvu ili u jednom duhovnoj organizaciji. Na kursu / tečaju za crkvenu krizmu uči se o kršćanstvu, a etička i moralna pitanja se diskutiraju. Na kursu / tečaju za humanističku krizmu uči se o humanizmu i pogledi na život, etiku i moral se diskutiraju.

Kad su omladinci prošli krizmu održava se jedno veliko slavlje u obitelji, krizmanik dobiva poklone.

Oko 60 posto omladinaca prošlo je crkvenu krizmu, dok je otprilike 20 posto izabralo humanističku krizmu. Oko 20 posto omladinaca ne prolazi krizmu.

Sahrana/pogreb

Kiste

Svake godine umire oko 40 000 ljudi u Norveškoj. Otprilike 90 posto umrlih bude sahranjeno u režiji crkve. To znači da pop vodi ceremoniju tokom pogreba.

Postoje dva glavna tipa pogreba:
sahrana u kovčegu i spuštanje urne. Pri sahrani u kovčegu se kovčeg s pokojnikom spusti u zemlju, dok pri spuštanju urne pokojnik bude kremiran i urna s pepelom se spusti u zemlju.

Kremacija je postala sve više i više uobičajena u Norveškoj. Otplike 40 posto umrlih je kremirano.

Činjenice

1. januar / siječanj: 1. dan nove godine.

8. mart / ožujak: Međunarodni dan žena.

U martu/aprilu ožujku/travnju: Uskrs

40 dana nakon uskrsa: Uzašašće

50 dana nakon uskrsa: Duhovi

1. maj / svibanj: Međunarodni praznik rada.

17. maj / svibanj: Dan državnosti Norveške.

24. decembar / prosinac: Božić.

31. decembar / prosinac: Nova godina