Radni život

Radni život i socijalno uređenje

To da većina od nas ima plaćeni rad znači viša porezna primanja za državu i opštine. Ovo je dobra stvar za društvo na mnogo načina:

  • Preostaje više novaca za školu, zdravstvo, ceste itd.
  • Mi dobivamo novac da bi dobrobiti socijalnog uređenja napravili još boljim.
  • Javni izdatci postaju niži (manje osoba su potrebne dnevne novčane naknade pri nezaposlenosti, socijalna pomoć, isplate socijalnog uređenja itd.)

Norveška je krajem šezdesetih postala naftna nacije. Pod naftnom nacijom se podrazumijeva da je važan put privrede zemlje nafta i naftna industrija.

Prihodi od proizvodnje nafte i plina doprinose plaćanju za formiranje dobrog socijalnog sistema. Otprilike jedna četvrtina od javnih izdataka se pokriva ovim prihodima. Ostatak javnih izdataka pokrivaju porez i naknade.

Društvo nije jedino koje ima koristi od toga što smo u radnom odnosu. I za većinu odraslih ljudi je dobro imati posao.

Rad nam može dati:

  • Ekonomsku stabilnost
  • samostalnost i smislenu svakodnevnicu
  • društveni status i društvene odnose
  • mogućnost korištenja sposobnosti i kompetencije
  • mogućnost doprinošenja društvu i osjećaj da smo korisni

Činjenice

Bivši premijer Jens Stoltenberg je rekao u svom novogodišnjem govoru u januaru / siječnju 2011: «Mi živimo od međusobnog rada. Što je više uposlenih, to je bolje socijalno uređenje.»

Prihodi

Najvažniji prihodi države i općina su porezni prihodi i razne naknade.
Država i općine dobivaju porezne prihode od preduzeca, a i od privatnih osoba.

Norveški radni život

O norveškom radnom životu se može pročitati više na kompetansenorge.no.