Zaštita životne sredine/okoliša je pojam koji podrazumijeva rad na očuvanju prirode i ekosistema/ekosustava. Također podrazumijeva i ograničenje promjena u prirodi i uređivanje i popravljanje štete koju su ljudi nanijeli prirodi. Zaštita životne sredine/okoliša treba osigurati da ljudi, životinje i biljke imaju dobru životnu sredinu/okoliš i u budućnosti.

Ponovna upotreba/uporaba i recikliranje

Ponovna upotreba/uporaba znači da stvari koje nam iz različitih razloga više ne trebaju, mogu koristiti drugi ljudi. Recikliranje znači da se stvari razlažu na sirovine, a zatim se ponovno sastavljaju na drugi način, ili da se pretapaju u nove proizvode. Ponovna upotreba/uporaba je postala veoma popularna u posljednjih nekoliko godina. Mnogi ljudi žele da zauzmu svjesniji stav prema potrošnji i potrošačkom mentalitetu i biraju da kupuju polovnu odjeću, namještaj i druge stvari.

Sortiranje otpada

Svaki stanovnik Norveške baca više od četiri stotine kilograma otpada svake godine. U mnogim opštinama/općinama stanovnici sortiraju svoj otpad. Ovo nazivamo sortiranjem prema izvoru. Nešto možemo sortirati kod kuće, a nešto možda moramo odnijeti na punkt za povraćaj/povrat. Na punktu za povraćaj/povrat postoje kontejneri za različite tipove smeća. Mnoge opštine/općine imaju i velike stanice/postaje za reciklažu gdje se mogu predati veće stvari za bacanje, recimo namještaj, mašine za pranje veša/perilice rublja, baštenski/vrtni namještaj i kante od boje.

Prekomjerno bacanje hrane

Prekomjerno bacanje hrane je pojava da se jestiva hrana baca ili koristi u druge svrhe osim za ishranu/prehranu ljudi. Na svjetskom nivou/razini se baci trećina hrane koja se proizvede. U Norveškoj bacamo preko 400 000 tona jestive hrane svake godine. Ovo je hrana iz prehrambene industrije, restorana i drugih ugostiteljskih objekata, kao i iz privatnih domaćinstava/kućanstava. Hrana koja se baca na globalnom nivou/razini bi bila dovoljna za sve gladne u svijetu.

Saobraćaj/Promet i životna sredina/okoliš

Saobraćaj/Promet je odgovoran za oko trideset posto emisije štetnih gasova/plinova u Norveškoj. Oko polovine emisije dolazi od drumskog saobraćaja/cestovnog prometa. U Norveškoj su veliki izvori emisije i brodski saobraćaj/promet i ribarstvo. Na svjetskom nivou/razini saobraćaj/promet proizvodi nešto više od dvadeset posto emisije štetnih gasova/plinova.

U Norveškoj je cilj da skoro svi automobili koji se prodaju budu automobili bez emisije do 2025. godine. Automobil bez emisije ne ispušta štetne gasove/plinove. Također je cilj da se uslijed bilo kakvog povećanja putničkog prijevoza u velikim gradovima pribjegne kolektivnom prijevozu, biciklima ili pješačenju. Tako će se, iako broj stanovnika raste, izbjeći i istovjetan porast automobilskog saobraćaja/prometa.

• Šta može svaki pojedinac uraditi da povede računa o prirodi i životnoj sredini/okolišu?
• Razgovarajte o ponovnoj upotrebi/uporabi i recikliranju.
• Da li ponekad kupujete polovne stvari? Zašto, ili zašto ne?
• Razgovarajte o sortiranju otpada. Zašto sortiramo otpad prema izvoru? Šta će se desiti/dogoditi ako ne sortiramo otpad?
• Razgovarajte o prekomjernom bacanju hrane. Zašto bacamo toliko hrane? Da li bacate hranu? Zašto ili zašto ne? Šta možemo učiniti da manje bacamo hranu?
• Razgovarajte o upotrebi/uporabi privatnih vozila i usporedite s upotrebom/uporabom javnog prijevoza. Da li svi stanovnici Norveške imaju mogućnost da koriste javni prevoz? Zašto ili zašto ne?