Religija i pogled na život
Lærerinnhold
Tips til undervisningen
Snakk sammen
Dette er et viktig tema i mange deltakergrupper. For mange vil det være vanskelig å forstå hvor liten plass religion har i mange menneskers liv. Men selv om religionen i seg selv har mindre plass i samfunnet nå enn tidligere, er verdiene som samfunnet styres etter, hentet fra verdier i den kristne tro samt i humanismen.
I Norge vil de fleste oppfatte religion og religiøs tilhørighet som en privatsak. Det vil derfor for mange være fremmed å vise sitt religiøse ståsted gjennom påkledning, hva man snakker om med mennesker en ikke kjenner så godt, osv.
Hva innebærer religionsfrihet? En ting er de juridiske rettighetene, en annen ting er hva som skjer i praksis. Hva hvis et familiemedlem gjør et valg som er helt ulikt det resten av familien står for?
Kåre
Selv om mange nordmenn ikke vil kalle seg personlig kristne, lever de fleste med kristne tradisjoner. Man feirer jul og tar påskeferie. Markeringer i livet (dåp, vigsel, begravelse) knyttes for mange til kirken.
For mange deltakere kan det være vanskelig å forstå hvordan tradisjoner forankret i religion holdes i hevd, samtidig som religionen i seg selv betyr lite for mange.
Lenker
Tips til undervisninga
Snakk saman
Dette er eit viktig tema for mange deltakargrupper. Det vil vere vanskeleg for mange å forstå kor liten plass religion har i liva til mange menneske. Men sjølv om religionen i seg sjølv har mindre plass i samfunnet no enn tidlegare, er verdiane som samfunnet blir styrt etter, henta frå verdiar i den kristne trua og humanismen.
I Noreg vil folk flest oppfatte religion som ei privatsak. Det vil vere framandt for mange å vise kva religion ein høyrer til gjennom påkleding, kva ein snakkar med menneske ein ikkje kjenner så godt om, osv.
Kva inneber religionsfridom? Dei juridiske rettane er ein ting, men kva som skjer i praksis er ein annan. Kva om ein familiemedlem gjer eit val som er heilt ulikt det resten av familien står for?
Kåre
Sjølv om mange nordmenn ikkje vil kalle seg «personleg kristne», lever dei fleste med kristne tradisjonar. Ein feirar jul og tek påskeferie. Mange markerer overgangane i livet (dåp, vigsel, gravferd) i kyrkja.
For mange deltakarar kan det vere vanskeleg å forstå korleis tradisjonar med røter i religion blir haldne i hevd samstundes som religionen i seg sjølv tyder svært lite for mange.
Religija i pogled na život
Norveška je multikulturalno i sekularno društvo. Kada je jedno društvo sekularno, to znači da nije pod uticajem/utjecajem religije. To važi i za privatna lica/osobe i kada se donose zakoni u zemlji. Pogled na religiju se kod Norvežana dosta promijenio tokom/tijekom zadnjih par generacija/naraštaja. Ranije je religija u velikoj mjeri upravljala životima ljudi. Danas mnogi Norvežani imaju mnogo opušteniji odnos prema religiji, iako se mnogi okreću crkvi u vezi sa bitnim životnim događajima, poput krštenja, krizme, svadbe i sahrane/pogreba.
Sve do 2012. godine je protestantizam bio državna religija u Norveškoj, a Norveška crkva bila je državna crkva. Prije 1845. Norvežanima je bilo zabranjeno da se ispišu iz državne crkve, i tek oko 1850. godine su nehrišćanske/nekršćanske vjerske zajednice dobile dozvolu da se organizuju/organiziraju. Norveška dakle nema više državnu crkvu ili zvaničnu religiju. Ali i dalje vecina stanovništva u Norveškoj su pripadnici Norveške crkve. Preostalih su pripadnici drugih vjerskih zajednica ili uopšte/uopće ne pripadaju nikakvoj vjerskoj zajednici.
U Norveškoj postoji potpuna sloboda vjeroispovijesti/vjeroispovijedi. To znači da ljudi mogu ispovijedati svoju vjeru bez straha od progona ili kazne zbog toga. To isto tako znači da svaki pojedinac može slobodno odlučivati kojoj religiji on ili ona žele pripadati. Podjednako je važno da svaki pojedinac isto tako ima slobodu ne pripadati nijednoj religiji.
Vjerske i ideološke zajednice mogu dobivati ekonomsku pomoć od države i opštine/općine. Odobrene vjerske i ideološke zajednice dobivaju po pripadniku podjednako koliko dobiva i Norveška crkva.
Razgovarajte
- Na koji način religija danas ima utjecaj na život ljudi u Norveškoj? A kako je to u drugim zemljama koje poznajete?
- Da li je pozitivno ili negativno da je jedno društvo sekularno?
- Kako različite religije opstaju jedna uz drugu u današnjoj multikulturalnoj Norveškoj?
- S vremena na vrijeme dolazilo je do neslaganja među različitim vjerskim grupama/skupinama. Kakva je situacija danas, i u Norveškoj i na međunarodnom planu?
- Je li važno i ispravno iskazivati svoje vjersko stanovište kroz odijevanje, nakit i ponašanje?
Za vrijeme pauze/stanke za ručak Kore priča o krštenju na kom je bio prethodnog dana. "Bilo je lijepo horsko/zborno pjevanje, a sveštenik/svećenik je držao divnu propovijed! Zaista sam bio dirnut.". "Nisam znao da si religiozan?" reče njegov kolega. "Ne, pa i nisam. Ali ipak ima nečega u atmosferi, tradiciji i prazniku/blagdanu.".
- Iako je mnogim Norvežanima religija danas mnogo manje bitna, mnogi odlučuju vjenčati se u crkvi, tamo krstiti djecu itd. Prodiskutujte/Prodiskutirajte o odnosu između religije i tradicije.
Odaberite tačan/točan odgovor
Šta znači da je jedno društvo sekularno?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kakav odnos mnogi Norvežani imaju prema religiji?
Odaberite tačan/točan odgovor
Koja religija je bila državna religija u Norveškoj sve do 2012. godine?
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?