Činjenice o Norveškoj

Lærerinnhold

Tips til undervisningen

Sammenlign Norge og hjemlandet. Ha gjerne fokus på konsekvenser av klima og geografi. Andre stikkord: jordbruk, byer, transport, næringsveier, årstider, det sosiale livet, bosettingsmønster

Se filmen

I begynnelsen av videoen ser vi klipp som viser den norske naturen i forskjellige årstider, og hvordan nordmennene bruker den: et tog som kjører over et snødekt landskap, en båt på sjøen, en gård i vakre naturomgivelser, høyballer på en eng, et enslig hus i snøen, en person som går på ski i sola, et par som går tur langs en elv og turister på Preikestolen. Deretter vises klipp fra norsk byliv: regn i et nabolag, Jernbanetorget trikkestopp, en T-banestasjon, bryggen i Bergen og en rundkjøring i byen.

Forslag til spørsmål

Hva i filmen er forskjellig fra hjemlandet ditt? Hva er likt?
Hva kan den norske naturen gi oss? Hvordan kan vi bruke den norske naturen uten å ødelegge den?
Hva er fordelene ved å bo utenfor byene? Hva er ulempene?
Hva er fordelene ved å bo i byene? Hva er ulempene?
Hva har du sett og opplevd i Norge som du synes var fint? Hva har du sett og opplevd som du synes var rart?

Mer om monarkiet

Norge er et monarki. Statsoverhodet i et monarki er en konge eller en dronning. I Norge har kongen liten politisk makt, men han har en formell rolle ved at han holder statsråd for regjeringen hver uke. Han signerer også alle regjeringens offisielle beslutninger og lover vedtatt av Stortinget.
Monarken (kongen eller dronningen) blir ikke valgt av folket ved politiske valg. Tittelen går i arv fra forelder til barn.
Kongen i Norge heter Harald 5. Han er gift med dronning Sonja. De har to barn – prinsesse Märtha Louise (født 1971) og kronprins Haakon Magnus (født 1973). Kronprins Haakon Magnus vil arve kongetittelen etter sin far. Hans datter prinsesse Ingrid Alexandra (født 2004) er neste i arverekken til den norske tronen.

Du kan lese mer om kongefamilien på kongehuset.no.

Siden unionsoppløsningen med Sverige i 1905 har Norge hatt tre konger:
Haakon 7. (konge 1905–1957)
Olav 5. (konge 1957–1991)
Harald 5. (konge 1991–d.d.)

Tips til undervisninga

Samanlikn Noreg og heimlandet. Fokuser gjerne på konsekvensar av klima og geografi. Andre stikkord: Jordbruk, byar, transport, næringsvegar, årstider, det sosiale livet, busetjingsmønster

Sjå filmen

Videoen byrjar med klipp som viser den norske naturen i ulike årstider og korleis nordmenn nyttar naturen: eit tog som køyrer over eit snødekt landskap, ein båt på sjøen, ein gard i naturskjønne omgjevnader, høyballar på ei eng, eit einsleg hus i snøen, ein person som går på ski i sola, eit par som går tur langs ei elv og turistar på Preikestolen. Så ser vi klipp frå norsk byliv: eit nabolag i regn, Jernbanetorget trikkestopp, ein T-banestasjon, Bryggen i Bergen og ei rundkøyring i byen.

Framlegg til spørsmål

Kva i filmen er ulikt heimlandet ditt? Kva er likt?
Kva kan den norske naturen gje oss? Korleis kan vi bruke den norske naturen utan å øydeleggje han?
Kva er fordelane med å bu utanfor byane? Kva er ulempene?
Kva er fordelane med å bu i byane? Kva er ulempene?
Kva har du sett og opplevd i Noreg som du tykte var fint? Kva har du sett og opplevd som du tykte var rart?

Meir om monarkiet

Noreg er eit monarki. Eit monarki har ein konge eller ei dronning som statsoverhovud. I Noreg har kongen lita politisk makt, men han har ei formell rolle ved at han held statsråd for regjeringa kvar veke. Han signerer òg alle dei offisielle avgjerdene til regjeringa og lovene som Stortinget har vedteke.
Monarken (kongen eller dronninga) blir ikkje vald av folket gjennom politiske val. Tittelen går i arv frå forelder til barn.
Kongen i Noreg heiter Harald 5. Han er gift med dronning Sonja. Dei har to barn – prinsesse Märtha Louise (fødd 1971) og kronprins Haakon Magnus (fødd 1973). Kronprins Haakon Magnus kjem til å arve kongetittelen etter far sin. Den neste i arverekkja til den norske trona er dottera hans, prinsesse Ingrid Alexandra (fødd 2004).

Du kan lese meir om kongefamilien på kongehuset.no.

Noreg har hatt tre kongar etter at unionen med Sverige blei oppløyst i 1905:
Haakon 7. (konge 1905–1957)
Olav 5. (konge 1957–1991)
Harald 5. (konge 1991–d.d.)

Læreplan

Grunnleggende ferdigheter

Muntlige ferdigheter
Digitale ferdigheter

Tverrfaglige tema

Demokrati og medborgerskap

Læreplan i samfunnskunnskap for voksne innvandrere etter integreringsloven

gi eksempler på noen av de viktigste historiske hendelsene og prosessene som har dannet grunnlaget for framveksten av demokratiet i Norge  

Kjerneelement

Demokratiforståelse og deltakelse

Læringsaktivitet

Muntlig aktivitet
Utforsking
Video

Pogledajte film

Činjenice o Norveškoj

  • Norveška je monarhija. Državni poglavar je kralj Harald. Titula monarha se nasljeđuje.
  • U Norveškoj živi skoro 5,5 milijuna ljudi (01.01.2024). Oko 75 posto stanovništva živi duž obale. Polovina stanovništa živi u Istočnoj Norveškoj/Østlandet.
  • Dva jezika imaju nacionalni status u Norveškoj, norveški i laponski. Norveški ima dva pisana jezika, bukmol/bokmål i ninošk/nynorsk.
  • Površina Norveške iznosi 385 178 kvadratnih kilometara. Indija je gotovo deset puta veća.
  • Norveška se graniči sa Švedskom, Finskom i Rusijom.
  • Glavni grad se zove Oslo. Oslo je najveći grad u Norveškoj i ima oko sedamsto hiljada/tisuća stanovnika (2024).
  • Četiri najveća grada su Oslo, Bergen, Trondhajm/Trondheim i Stavanger.
  • Najjužnija tačka/točka u Norveškoj zove se Rt Lindesnes.
  • Najsjevernija tačka/točka je Knivšeloden/Knivskjelodden na Nurkapu/Nordkapp.
  • Svalbard je grupa ostrva/skupina otoka koja pripadaju Norveškoj.
  • Norveška je podijeljena u 15 okruga/regija.
  • Norveška je podijeljena u 356 opština/općina.
Et hvitt og rødt fyrtårn med et hvitt hus ved siden av. I bakgrunnen kan man se havet. Foto
GettyImages svjetionik Lindesnes
En stenodde strekker seg ut i havet. Foto
GettyImages Knivskjelodden, najsjevernija tačka/točka Norveške

izvori: www.ssb.no, www.fn.no, www.oslo.kommune.no

Pejzaž/krajolik

Noen sauer beiter på et grønt gress foran store fjell. Foto
GettyImages

Norveška ima velike planinske oblasti/područja, a ima i dosta šuma. Velike planinske i šumske oblasti/područja su nenaseljene. U nekim planinskim oblastima/područjima nalazimo glečere/ledenjake gdje se snijeg i led nikada ne tope.

Norveška obalska linija, ako bi se razvukla, je dugačka 25 148 kilometara. To je duže/dulje od razdaljine/udaljenosti između Sjevernog i Južnog pola! Priroda duž obale varira od juga ka sjeveru. Na mnogim se mjestima usjecaju mali i veliki zalivi/zaljevi i fjordovi duboko u kopno. Duž obale nalazi se oko pedeset hiljada/tisuća ostrva/otoka, ali je samo djelić njih naseljen. Neka ostrva/otoci imaju vezu s kopnom preko mosta ili tunela, dok druga ostrva/otoci imaju vezu trajektom.

Dosta je lako putovati širom Norveške. Javna transportna mreža je dosta dobro izgrađena. Može se putovati kolima, autobusom, vozom/vlakom, brodom ili avionom.

En norsk fjord med høye fjell på hver side. Foto
Fjordovi. Najduži fjord se zove Sognefjorden i dug je 204 kilometara. Njegova najdublja tačka/točka je dubine 1308 metara.
Fjellformasjoner med noen snødekte flekker. Foto
GettyImages Planine. Oko pedeset posto norveške površine su planinske oblasti/područja. Najviši planinski vrh se zove Galhepigen/Galdhøpiggen (2469 metara nadmorske visine)
Trestammer står tett i tett i en grønn skog. Foto
Šuma. Tridesetsedam posto norveške površine je pokriveno šumom.
En eng med høyballer. Foto
GettyImages Obradivo zemljište. Samo tri posto norveške površine je obradivo zemljište.
En liten innsjø inne i en skog. Bildet er tatt ovenifra. Foto
Jezera. Ima oko 450.000 jezera u Norveškoj. 18 od njih su veća od 50 kvadratnih kilometara. Najveće jezero se zove Mjesa/Mjøsa.
En bred og kort foss i skogen. Foto
GettyImages Rijeke i vodopadi. Norveška ima oko dvadeset hiljada/tisuća rijeka. Najduža/Najdulja se zove Gloma/Glomma i duža je od šesto kilometara. Vodopadi su važni izvor energije u Norveškoj.
Jostedalsbreen. En stor isbre med to menneskegrupper som går på isbreen. Foto
GettyImages Lednici/Ledenjaci. Najveći lednik/ledenjak u Norveškoj se zove Justedalsbren/Jostedalsbreen. On ima 487 kvadratnih kilometara. Na nekim mjestima led može biti debljine 600 metara. Lednici/Ledenjaci u Norveškoj se iz godine u godinu sve više tope.

Izvor: SSB (Centralni biro za statistiku/Središnji ured za statistiku)

Proučite pejzaž/krajolik u Norveškoj

Klima

Bildet er tatt ovenfra. Vi kan se en bilvei som går gjennom en skog. Trærne er snødekte og det er snø på bakken. Foto
GettyImages

Norveška ima četiri godišnja doba: zimu, proljeće, ljeto i jesen.

Norveška se nalazi daleko na sjeveru. Ipak je ovdje klima blaža nego što se misli. Za to možemo zahvaliti Golfskoj struji. Golfska struja sa sobom nosi velike tople vodene mase iz južnog Atlantika i uz norvešku obalu. Zbog toga je temperatura viša nego što bi trebalo na ovoj geografskoj širini.

Klima varira u različitim dijelovima zemlje. Velike su i klimatske razlike između obale i unutrašnjosti. U Sjevernoj Norveškoj su zime duge, hladne i mračne. Ljeta su kratka, ali su zbog ponoćnog sunca svijetla i prijatna/ugodna. U Južnoj Norveškoj ima mnogo snijega u unutrašnjosti, dok je na obali malo snijega. U Južnoj i Istočnoj Norveškoj ljeta su najčešće prijatna/ugodna i topla. U Zapadnoj Norveškoj proljeće dolazi rano. U Zapadnoj Norveškoj mnogo više pada kiša nego u Istočnoj Norveškoj. U jesen mogu duvati/puhati jaki vjetrovi duž cijele obale, od Zapadne Norveške i dalje k sjeveru.

U Norveškoj se smatra da je toplo kada termometar pokaže 25 stepeni/stupnjeva Celzijusa. Najviša temperatura koja je izmjerena u Norveškoj je +35,6 stepeni/stupnjeva Celzijusa. Izmjerena je u Nesbienu/Nesbyenu u Istočnoj Norveškoj 20. juna/lipnja 1970. godine. Najniža izmjerena temperatura u Norveškoj iznosi -51,4 stepeni/stupnjeva Celzija. Izmjerena je u Karašoku/Karasjoku u Sjevernoj Norveškoj 1. januara/siječnja 1886.

termomter med rim. Foto
GettyImages

Razgovarajte

  • Opišite neku zemlju o kojoj dosta znate: Kakva je tamo klima? Gdje žive ljudi? Šta priroda i klima znače za to kako ljudi tamo žive?
  • Prodiskutujte/Prodiskutirajte o tome da li klima ima nekog utjecaja na privredu/gospodarstvo i razvoj društva u jednoj zemlji.
  • Kakve su klima i temperatura u dijelu Norveške gdje vi živite?
  • Koje mogućnosti i ograničenja stvara klima za život u Norveškoj?

Nana: Uf, već danima pada kiša. Koliko li će trajati, šta misliš?

Majka: Teško je reći. Ali na prognozi na radiju su rekli da će se vrijeme proljepšati za vikend.

Kći: Uvijek vas dvije pričate o vremenu!

Majka: Svi Norvežani vole razgovarati o vremenu.

Zašto Norvežani vole razgovarati o vremenu?

Odaberite tačan/točan odgovor

Koliko zvaničnih jezika s nacionalnim statusom imamo u Norveškoj?

Odaberite tačan/točan odgovor

Kako se zove najduža/najdulja rijeka u Norveškoj?

Odaberite tačan/točan odgovor

Koliko iznosi najniža izmjerena temperatura u Norveškoj?

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Državni poglavar u Norveškoj je kralj Hokon.
U Norveškoj živi 5,5 milijuna stanovnika.
Norveška se graniči sa Švedskom, Finskom i Danskom.
Oslo ima oko sedamsto hiljada/tisuća stanovnika.
Norveška je podijeljena u 15 okruga/regija.

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Svalbard je grupa ostrva/skupina otoka koja pripadaju Norveškoj.
Javna transportna mreža je dosta dobro izgrađena u Norveškoj.
Oko pedeset posto površine Norveške su planinske oblasti/područja i visoravni.
U Norveškoj ima oko 450 jezera.
Norveška ima tri godišnja doba: zimu, ljeto i proljeće.

Odaberite pravu sliku

Na kojoj slici je prikazana jesen?