Zakoni i prava na radu

Lærerinnhold

Tips til undervisningen

Det er regjeringen som foreslår lover og lovendringer, men Stortinget som vedtar dem. Siden det er folket som gjennom demokratiske valg velger hvilke partier som har flertall på Stortinget, kan man si at det egentlig er folket som bestemmer lover og regler.

Lover og regler for arbeidslivet har endret seg og utviklet seg over lang tid. Fagforeningene har jobbet for saker som regulering av arbeidstid, ferie, forbud mot barnearbeid, sikkerhet på arbeidsplasser, osv. Noen av disse sakene har kostet lange kamper, streiker m. m., mens andre lover kommer som en naturlig utvikling av samfunnet.

I Norge har vi lover og regler som gir arbeidstakere godt vern. Det er viktig å snakke om at selv om lovene beskytter, legger de også et ansvar på hver enkelt arbeidstaker. Alle må følge de vedtatte reglene. Dette er som regel ikke noe problem, siden det norske samfunnet både er regelstyrt og preget av stor tillit mellom befolkning og styresmakter.

Tips til undervisninga

Det er regjeringa som gjer framlegg om lover og lovendringar, men Stortinget som vedtek dei. Sidan det er folket som gjennom demokratiske val vel kva for parti som har fleirtal på Stortinget, kan ein seie at det eigentleg er folket som fastset lover og reglar.

Lovene og reglane for arbeidslivet har endra og utvikla seg over lang tid. Fagforeiningane har jobba for saker som regulering av arbeidstid, ferie, forbod mot barnearbeid, tryggleik på arbeidsplassen osv. Nokre av desse sakene har kosta lange kampar, streikar m.m., medan andre lover kjem som ei naturleg utvikling av samfunnet.

I Noreg har vi lover og reglar som gjev arbeidstakarar godt vern. Det er viktig å snakke om at sjølv om lovene gjev vern, legg dei òg eit ansvar på kvar einskild arbeidstakar. Alle må følgje dei reglane som er vedtekne. Dette er som regel ikkje noko problem, sidan det norske samfunnet både er regelstyrt og prega av stor tillit mellom folket og styresmaktene.

Læreplan

Grunnleggende ferdigheter

Digitale ferdigheter
Muntlige ferdigheter

Tverrfaglige tema

Demokrati og medborgerskap

Læreplan i samfunnskunnskap for voksne innvandrere etter integreringsloven

gi eksempler på rettigheter og plikter man har som arbeidstaker, knyttet til for eksempel fagorganisering, medbestemmelse og arbeidsmiljø

Kjerneelement

Demokratiforståelse og deltakelse
Individ og fellesskap

Læringsaktivitet

Muntlig aktivitet

Zakoni i prava na radu

Seks personer i en sirkel på en arbeidsplass. Noen sitter og noen står. De er glade og diskuterer noe. En person rekker opp hånda. Bildet illustrerer medbestemmelse på arbeidsplassen og et godt arbeidsmiljø. Foto
GettyImages

Postoje zakoni, pravila, ugovori i sporazumi kojih se i poslodavci i zaposleni/zaposlenici moraju pridržavati. Političari u Norveškom parlamentu usvajaju zakone, dok poslodavci i zaposleni/zaposlenici sklapaju dogovore preko svojih organizacija. Zakoni se primjenjuju na sve poslodavce i zaposlene/zaposlenike, dok se dogovori primjenjuju na određene branše koje su sklopile dogovore.

Zakon o radu

Svi zaposleni/zaposlenici i poslodavci moraju poštovati/poštivati zakon o radu. Zakon između ostalog, uređuje

  • zaposlenja i ugovore
  • radno vrijeme
  • odsustvo/izostanak s posla
  • zaštitu na radu

Poslodavac je glavni odgovorni za radnu sredinu /okružje na radnom mjestu, dok je zaposleni/zaposlenik dužan

  • učestvovati/sudjelovati u stvaranju dobre radne sredine/okružja
  • učestvovati/sudjelovati u stvaranju i sprovođenju/provedbi mjera koje se sprovode/provode u svrhu poboljšanja radne sredine
  • učestvovati/sudjelovati u organizovanim/organiziranim poslovima zaštite na radu i unaprjeđenju radne sredine/okružja

Zakon o godišnjem odmoru

Zakon o godišnjem odmoru, između ostalog, propisuje

  • na koliko odmora imate pravo
  • kada će se odmor koristiti
  • godišnjem odmoru za vrijeme otkaznog roka
  • bolesti za vrijeme odmora
  • regresu
  • Zaposleni/Zaposlenici u Norveškoj imaju pravo na 4 nedjelje/tjedna + jedan dan odmora svake godine, ali mnogi imaju pet nedjelja/tjedana odmora.
  • Za vrijeme odmora se ne dobija plata/plaća, već regres.
  • Visina regresa zavisi/ovisi od visine zarade prethodne godine.

Razgovarajte

  • Ko/Tko je donio zakone koji regulišu/reguliraju rad i zaposlenje u Norveškoj?
  • Kako su pravila nastala?
  • Zašto je važno da i zaposleni/zaposlenici i poslodavci poznaju zakone i pravila?
  • Daju li zakoni i pravila slobodu ili ograničenja?

Odaberite tačan/točan odgovor

Ko/Tko mora poštovati/poštivati zakon o radu?

Odaberite tačan/točan odgovor

Na koliko odmora u toku radne godine imate pravo?

Završite/Dovršite rečenicu

Visina regresa zavisi od/ovisi o ...

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Zakonom o godišnjem odmoru je, između ostalog, propisana naknada za godišnji odmor i na koliko godišnjeg odmora imamo pravo.
Zakon i ugovor su isto.
Zakon o radu propisuje, između ostalog, slučaj bolesti za vrijeme godišnjeg odmora i kada se odmor može koristiti.
Sindikati usvajaju zakone.
Poslodavac je glavni odgovorni za radnu sredinu/okružje na radnom mjestu.

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Zaposleni/Zaposlenik je dužan stvoriti dobru radnu sredinu/okružje.
Poslodavci i zaposleni se dogovaraju o svojim sporazumima preko svojih organizacija.
Zaposleni/Zaposlenici nemaju nikakve obaveze/obveze.
Zakon o radu propisuje, između ostalog, radno vrijeme, zapošljavanje i ugovore.
Zakoni važe za sve poslodavce i zaposlene/zaposlenike.