Moderna Norveška
Lærerinnhold
Tips til undervisningen
Bruk det interaktive kartet til å snakke om hvilke land som er medlemmer av EU/EØS.
Utforskning
Snakk sammen
Trekk paralleller til deltakernes hjemland.
Norges distriktspolitikk har som målsetting at folk skal ha samme levekår uansett hvor i landet de bor. Samtidig ser vi at det er en fordel for ressursutnytting og effektivitet at folk bor tettere sammen. Kommunesammenslåinger er et eksempel på dette.
Stikkord til arbeiderbevegelsens og kvinnebevegelsens betydning: lover og regler som beskytter enkeltindividet, menneskers selvstendighet, muligheten til å leve i økonomisk trygghet, endringer i familiestruktur og familieliv
Norge er er ikke medlem av EU, men vi er medlem av EØS. Dette betyr i praksis at vi er en del av EU-systemet når det gjelder mange EU-lover og -avtaler.
Det er fremdeles en debatt i Norge om vi bør gå inn i EU og om vi bør trekke oss ut av EØS-samarbeidet. Ved to folkeavstemninger (1972 og 1994) stemte et knapt flertall av det norske folk nei til medlemsskap i EU.
Lenker
Tips til undervisninga
Bruk det interaktive kartet til å snakke om kva for land som er medlemar av EU/EØS.
Utforsking
Snakk saman
Dra parallellar til deltakarane sine heimland.
Distriktspolitikken i Noreg har som målsetjing at folk skal ha dei same levekåra uansett kvar i landet dei bur. Samstundes ser vi at det er ein fordel for ressursutnytting og effektivitet om folk bur tettare saman. Kommunesamanslåingar er eit døme på dette.
Stikkord til arbeidarrørsla og kvinnerørsla og kva desse rørslene har hatt å seie: lover og reglar som vernar einskildindividet, menneske sitt sjølvstende, moglegheita til å leve i økonomisk tryggleik, endringar i familiestruktur og familieliv
Noreg er ikkje medlem av EU, men vi er medlem av EØS. I praksis tyder dette at mange lover og avtalar i EU-systemet òg gjeld for oss.
Det blir framleis debattert i Noreg om vi bør gå inn i EU og om vi bør trekkje oss ut av EØS-samarbeidet. Vi har hatt to folkerøystingar om EU-medlemskap (i 1972 og 1994), og begge gongane stemde eit knapt fleirtal av det norske folket nei.
Moderna Norveška
Norveška je danas moderna i multikulturalna zemlja. Životni standard je visok, moderna tehnologija prožima društvo. Norveška takođe/također učestvuje/sudjeluje u međunarodnoj saradnji/suradnji koja ima uticaj/utjecaj na norvešku politiku, između ostalog preko UN-a, NATO-a i EEP-a.
Ako pitamo nasumičnog pojedinca koje vrijednosti su važne u norveškom društvu danas, vjerovatno/vjerojatno ćemo čuti da su neke od najvažnijih vrijednosti jednakost i sloboda odlučivanja o sopstvenom/vlastitom životu.
Kao i u većini drugih zemalja, i u Norveškoj postoji mnogo zakona. Zakoni su u velikoj mjeri zasnovani na principu jednakosti među ljudima i pružaju stanovnicima mnoga prava. U daljem/daljnjem tekstu ćemo pobliže sagledati par faktora/čimbenika koji su doprinijeli/pridonijeli da Norveška postane ovo društvo koje poznajemo danas. Veliki narodni pokreti su imali veliki značaj za razvoj moderne Norveške. Centralnu ulogu su naročito imali radnički pokret i ženski pokret.
Radnički pokret
Radnički pokret u Norveškoj vuče korijene iz 17. vijeka/stoljeća, ali je od 1880-ih godina, kada je otvoreno više radnih mjesta u industriji, postao organizovaniji/organiziraniji. Od početka 20. vijeka/stoljeća pokret je dobio veći uticaj/utjecaj. Radnički pokret se izborio za bolje uslove/uvjete za radnike, između ostalog kraći radni dan, bolje bezbjednosne uslove/sigurnosne uvjete na radnim mjestima, zdravstveno osiguranje i pravo na finansijsku podršku/financijsku potporu u slučaju nezaposlenosti. Danas je oko polovine/polovica svih zaposlenih/zaposlenika član nekog sindikata.
Ženski pokret
Ženski pokret se izborio za prava žena u društvu i iste mogućnosti za muškarce i žene. U Norveškoj je ženski pokret aktivan od 1880-ih godina i već 1913. godine su žene dobile pravo glasa.
1970-ih godina se borba za ženska prava ponovo rasplamsala. Godine 1978. donesen je zakon o prekidu trudnoće (zakon o abortusu). Zakon između ostalog daje ženama pravo na abortus prije 13. sedmice/tjedna trudnoće. Pravo na razvod, pravo na kontracepciju, abortus i pravo žene da odlučuje nad sopstvenim/vlastitim tijelom su važne stvari za ženski pokret.
Danas žene i muškarci imaju jednako pravo na obrazovanje i rad, na imovinu i nasljedstvo i medicinu i dobro zdravlje. Pol/Spol osobe više ne definiše/definira koja prava i mogućnosti on ili ona imaju. Neki će ipak reći da još uvijek predstoji nešto rada prije nego što dostignemo potpunu ravnopravnost u pojedinim oblastima/područijima.
Nafta
1960-ih godina više kompanija/tvrtki je željelo tražiti naftu i gas/plin nadomak obale Norveške. Godine 1967. je po prvi put pronađena nafta u Sjevernom moru i od tad pa nadalje se Norveška razvila u naftnu naciju. Ovo je imalo veliki značaj za norvešku ekonomiju. Upravo kao i s vodnom snagom pedeset godina ranije, i naftni resursi su isto ostali u državnom vlasništvu. Privatne kompanije/tvrtke su dobivale mogućnost kupovine prava na traženje, bušenje i eksploataciju nafte u ograničenim područjima i tokom/tijekom ograničenog vremenskog perioda/razdoblja. Danas se u društvu odvija diskusija o naftnoj industriji. Ne postoji saglasnost/suglasnost oko posljedica koje ova industrija može imati za prirodu i životnu sredinu/okoliš.
Razgovarajte
- Prije 1850. godine 15 posto stanovništva je živjelo u gradovima. Oko 1900. godine 35 posto stanovništva je živjelo u gradovima, a danas u gradovima i naseljima živi oko osamdeset posto stanovništva. Dešava li se isti razvoj i u drugim zemljama koje poznaješ?
- Diskutujte/Diskutirajte o pozitivnim i negativnim stranama toga što se ljudi sele sa sela u gradove.
- Razgovarajte o značaju radničkog pokreta za razvoj moderne Norveške. Da li se sličan razvoj dogodio i u drugim zemljama koje poznajete?
- Razgovarajte o značaju ženskog pokreta za razvoj moderne Norveške. Da li se sličan razvoj dogodio i u drugim zemljama koje poznajete?
- Razgovarajte o pravima žena u Norveškoj i drugim mjestima u svijetu prije i sada.
- Je li od značaja za Norvešku to što nije članica EU?
- Pronalazak nafte i gasa/plina u Sjevernom moru krajem/koncem 1960-ih godina je Norvešku učinilo bogatom zemljom. Ali pravo na besplatnu školu, besplatnu ili subvencionisanu/subvencioniranu medicinsku pomoć, kraće radne dane, zdravstveno osiguranje i slično je došlo prije pronalaska nafte. Razgovarajte o vrijednostima koje leže u osnovi ovih odluka.
Odaberite tačan/točan odgovor
Koliki udio zaposlenih/zaposlenika u Norveškoj je član sindikata?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kada je pronađena nafta u Sjevernom moru?
Odaberite tačan/točan odgovor
Na šta daje pravo zakon o abortusu iz 1978. godine?
Odaberite tačan/točan odgovor
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?