Negativna društvena kontrola

Lærerinnhold

Tips til undervisningen

Snakk sammen

Det er foreldrene som har tatt valget om å flytte seg og familien til et nytt land og en ny kultur. Det er viktig å snakke om uunngåelige følger av dette. Barna vil vokse opp i et samfunn med kanskje helt andre verdier og normer enn det foreldrene er vant med. Nyankomne foreldre må tenke gjennom mulige konsekvenser av det valget de har tatt på vegne av barna og seg selv.

Det finnes minoritetsrådgivere på noen ungdomsskoler og på noen videregående skoler. Minoritetsrådgiverne har kompetanse på problemstillinger knyttet til negativ sosial kontroll, tvangsekteskap og æresrelatert vold, og samarbeider tett med skolens elevtjeneste. Minoritetsrådgiverne kan gi råd og veiledning til elevene.

Tips til undervisninga

Snakk saman

Det er foreldra som har teke valet om å flytte seg sjølve og familien til eit nytt land og ein ny kultur. Det er viktig å snakke om dei uunngåelege følgjene av dette. Barna vil vekse opp i eit samfunn som kan ha heilt andre verdiar og normer enn dei foreldra er vane med. Foreldre som nyleg har kome til Noreg, må tenkje gjennom kva følgjer det valet dei har teke på vegner av barna og seg sjølve, kan få.

Det finst minoritetsrådgjevarar på nokre ungdomsskular og vidaregåande skular. Minoritetsrådgjevarane har kompetanse på problemstillingar som gjeld negativ sosial kontroll, tvangsekteskap og æresrelatert vald, og dei samarbeider tett med elevtenesta på skulen. Minoritetsrådgjevarane kan gje elevane råd og rettleiing.

Læreplan

Grunnleggende ferdigheter

Muntlige ferdigheter
Digitale ferdigheter

Tverrfaglige tema

Folkehelse og livsmestring

Læreplan i samfunnskunnskap for voksne innvandrere etter integreringsloven

samtale om hva negativ sosial kontroll, vold i nære relasjoner, tvangsekteskap og kjønnslemlestelse er, om juridiske og personlige konsekvenser av dette, og om aktuelle hjelpetilbud

Kjerneelement

Individ og fellesskap

Læringsaktivitet

Muntlig aktivitet

Negativna društvena kontrola

En ung kvinne sitter i vinduskarmen. Hun er trist og betenkt mens hun ser ut av vinduet. Bildet illustrerer en persons manglende frihet når hun blir utsatt for negativ sosial kontroll. Foto
GettyImages

Društvena kontrola je pojam kojim se definiraju okvir i način života i ponašanja svakog pojedinca. Na primjer/Primjerice, roditelji postavljaju takav okvir svojoj djeci kroz njihovo vaspitanje/odgoj, a društvo postavlja okvir prihvatljivog ponašanja kroz pisane i nepisane zakone i pravila.

Ponekad djeca, mladi ili odrasli mogu pravila koja najuža porodica/obitelj postavlja smatrati previše strogim. Tada se pravila smatraju nerazumnim, a društvena kontrola doživljava negativno. Okviri koje roditelji ili druge bliske osobe postavljaju također mogu biti u sukobu s okvirima koje društvo inače smatra prirodnim. Negativna društvena kontrola može pojedincu oduzeti ličnu/osobnu slobodu i pravo na samostalan život. Negativna društvena kontrola može spriječiti integraciju djece i mladih u norveško društvo.

Razgovarajte

Merhet ima 14 godina i ide u školu. Kada je bila mala, živjela je slobodno i roditelji su joj postavljali malo granica. Sada je ušla u pubertet i primjećuje da su roditelji postali mnogo strožiji. Ne može ići kući kod prijatelja, već mora nakon škole ići pravo kući. Morala je prestati igrati rukomet jer se njenom/njezinom ocu ne sviđa što nosi šorc/dres kada igra. Majka joj svako veče/večer provjerava telefon da vidi s kim je razgovarala i kome je slala poruku.

Njen/Njezin brat je dvije godine stariji, i prema njemu nisu tako strogi. Merhet je tužna i misli da su joj roditelji prestali vjerovati. Zar zaista misle da će učiniti nešto pogrešno ako je cijelo vrijeme ne paze?

Razgovarajte o situaciji u kojoj je Merhet.

  • Kako razmišljaju njeni/njezini roditelji?
  • Šta mogu biti posljedice te kontrole?
  • Kako da Merhet i njeni/njezini roditelji imaju bolji svakodnevni život?

Dvije godine kasnije:
Merhet je krenula u srednju školu. Njen/Njezin život je postao još teži. Primjećuje veliku razliku između svoje i svakodnevice svojih norveških drugara/prijatelja iz škole. Druge djevojčice iz njenog/njezinog razreda se često nalaze nakon škole i rade zabavne stvari zajedno - noće jedne kod drugih vikendima i pričaju o modi i dječacima. Merhet sve više osjeća da nije dio norveške sredine. Iako voli svoju porodicu/obitelj, osjeća se kontrolisanom/kontroliranom i zarobljenom. Čula je da u školi postoji savjetnik za nacionalne manjine. Da li da se usudi razgovarati s njom?

  • Kako biste posavjetovali Merhet?

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno

Šta je društvena kontrola?

Odaberite tačan/točan odgovor

Šta je negativna društvena kontrola?

Završite rečenicu

Kad neko misli da su pravila koje postavlja najuža porodica/obitelj previše stroga, pravila se mogu...

Završite rečenicu

Negativna društvena kontrola može ...

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Negativna društvena kontrola može oduzeti pojedincu pravo na samostalan život.
Okviri koje roditelji postavljaju mogu biti u sukobu s okvirima koje društvo postavlja.
Lakše je integrisati se/uklopiti se u norveško društvo ukoliko je neko/netko izložen negativnoj društvenoj kontroli.
Društvena kontrola predstavlja okvir i načina života i ponašanja svakog pojedinca.