Srednji vijek i period/razdoblje unije
Srednji vijek i period/razdoblje unije
Hrišćanstvo/Kršćanstvo dolazi u Norvešku
Hrišćanstvo/Kršćanstvo je bila najčešća religija na jugu Evrope/Europe dugo prije nego što je došla u Norvešku. Ali kada je Ulav Haraldson / Olav Haraldsson bio ubijen u bici kod Stiklestada 1030. godine, Ulavovom/Olavovom sinu je crkva pomogla da oca učine svecom. Nakon izvjesnog vremena više moćnih seljaka i poglavica su postali hrišćani/kršćani. Kada su oni koji su imali moć promijenili vjeru, sve više i više običnih ljudi je to isto učinilo. Crkva je uskoro zadobila veliku moć. Ljudi su crkvi morali platiti porez, a mnogi su se odricali zemlje u korist crkve. Religija je zauzela bitno mjesto u životu običnih ljudi.
Crna smrt
Broj stanovnika u Norveškoj je porastao sa stopedeset hiljada/tisuća na oko četiristo hiljada/tisuća u godinama između 1000. i 1300. godine n.e. iako je bilo mnogo smrti i bolesti. Oko polovine/polovice djece je umiralo prije napunjene godine, a mnoge žene su umirale prilikom rađanja djece.
Sredinom 14. vijeka/stoljeća vladala je pandemija. Ova pandemija je nazvana crnom smrću jer bi ljudi koji su se zarazili bolešću dobivali velike plavo-crne čireve po tijelu. Većina zaraženih bi umirala u toku/tijekom nekoliko dana. Računa se da je u svijetu umrlo između sedamdesetpet i dvjesto miliona milijuna ljudi. U Evropi/Europi je umrlo oko polovine/polovica stanovništva. U Norveškoj je trećina stanovništa umrla od bolesti.
Crkva, kralj i plemstvo dobivaju moć
U srednjem vijeku većina ljudi su bili seljaci. U Vikinško doba je većina seljaka posjedovala svoje imanje i svoju zemlju, ali je sada većina seljaka morala platiti porez crkvi, kralju i plemstvu. Oni koji nisu uspijevali platiti porez su se morali odreći zemlje. Na ovaj način su crkva, kralj i plemstvo postajali sve bogatiji, dok je običan narod postajao siromašniji.
Prvi gradovi u Norveškoj su osnovani u ovo vrijeme. Najveći gradovi su bili Bergen (Bjergvin), Trondhajm/Trondheim (Nidaros), Oslo, Stavanger i Tensberg/Tønsberg.
Unija
Tokom/Tijekom 14. vijeka/stoljeća Danska je imala sve više i više utjecaja na Norvešku, a od 1397. godine je Norveška bila u uniji s Danskom i Švedskom. Unija je imala jednog zajedničkog kralja. Nakon izvjesnog vremena se Švedska povukla iz unije, ali je unija između Norveške i Danske postojala sve do 1814. godine. Politiku je vodila Danska. Kopenhagen je bio kulturni centar unije, a Norvežani su čitali i pisali na danskom. Norveški seljaci su plaćali porez kralju u Kopenhagenu, a Norvežani su putovali u Kopenhagen da bi studirali.
Protestantizam
Godine 1517. počeo je religiozni ustanak. Njemački monah Martin Luter/Luther je protestovao/prosvjedovao protiv moći katoličke crkve. Martin Luter/Luther je zadobio mnogo pristalica/pristaša. Oni su nazvani protestantima pošto su protestovali/prosvjedovali. Više kraljeva u sjevernoj Evropi/Europi je podržalo Martina Lutera/Luthera. Danski kralj se preobratio u protestantizam. Protestantizam je bila zvanična religija u Norveškoj sve do ukidanja uredbe o državnoj crkvi 2012. godine.
Razgovarajte
- Kakva je bila istorija/povijest Vaše domovine u ovom periodu/razdoblju?
- Da li je crna smrt došla u Vašu domovinu?
- Možete li uvidjeti neke paralele s našim vremenom?
- Religija je imala bitno mjesto u životu ljudi. Crkva je imala mnogo moći. Kako mislite da je to uticalo/utjecalo na ljude? Kako je slučaj danas?
- Kako mislite da je unija s Danskom uticala/utjecala na ljude u Norveškoj i razvoj/razvitak norveškog društva?
Odaberite tačan/točan odgovor
Koliki udio norveškog stanovništva je umro tokom/tijekom crne smrti?
Odaberite tačan/točan odgovor
Koje godine je Norveška ušla u uniju sa Švedskom i Danskom?
Odaberite tačan/točan odgovor
Protiv čega je protestovao/prosvjedovao njemački paroh Martin Luter/Luther početkom 16. vijeka/stoljeća?
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?
Odaberite tačan/točan odgovor
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?