Srednja škola i visoko obrazovanje

Lærerinnhold

Tips til undervisningen

Se filmen

Videoen består av 14 klipp som viser aktiviteter og hendelser på videregående skole og universitet/høyskole. Først ser vi ulike arbeidsmåter som blir brukt på videregående: klasseromsundervisning, gruppearbeid, jobbe sammen to og to og plenumsdiskusjon. Så ser vi klipp fra yrkesfaglig utdanning, fra en kjemilab og fra en kunsttime. I den siste delen av filmen ser vi klipp fra universitetet/høyskole: selvstendig arbeid på biblioteket, kollokviegruppe og en forelesning.

Forslag til spørsmål

Hva kan man lære av å gå på videregående, utover det faglige?
Synes du videregående burde vært obligatorisk, slik som grunnskolen er? Hvorfor? Hvorfor ikke?
Hva er det viktig at elevene lærer seg på videregående? Hvilke fag synes du alle videregående skoler burde ha?

Hva kan man lære av å studere, utover det faglige?
Noen ganger får studentene karakterer på skriftlige eller muntlige eksamener. Andre ganger får studenter karakter på gruppeoppgaver eller individuelle oppgaver. Hva mener du er den beste måten å vurdere studentene på? Hvorfor?

Snakk sammen

Samfunnet I Norge blir mer og mer spesialisert, og teknologiske løsninger tar over manuelle arbeidsoppgaver. Dessuten blir de fleste forbruksvarene vi kjøper i Norge, produsert i andre land. Arbeidsplassene som finnes i Norge, krever derfor en annen type kompetanse enn tidligere. Videregående skole er regnet som nødvendig for å lykkes i arbeidslivet.

De viktigste næringsveiene i Norge nå og i nær fremtid er trolig innenfor tjenesteytende næringer, handel og teknologi. Dette er næringsveier som krever spesiell fagkunnskap og kompetanse. Hva betyr det for deltakerne i gruppa?

Snakk gjerne om Lånekassens betydning for at alle skal ha mulighet til å ta en høyere utdanning. Snakk om lån generelt. Er det et problem for noen av deltakerne å betale renter ut fra religiøs eller kulturell bakgrunn? Hvordan håndtere dette i et vestlig samfunn? Snakk også om forskjellen på lån og stipend.

Tips til undervisninga

Sjå filmen

Videoen inneheld 14 klipp som viser aktivitetar og hendingar frå den vidaregåande skulen og universitet/høgskular. Først ser vi ulike arbeidsmåtar som blir brukte på vidaregåande: klasseromsundervisning, gruppearbeid, jobbe saman i par og plenumsdiskusjon. Så ser vi klipp frå yrkesfagleg utdanning, frå ein kjemilab og frå ein kunsttime. I den siste delen av filmen ser vi klipp frå universitet/høgskule: sjølvstendig arbeid på biblioteket, kollokviegruppe og ei førelesing.

Framlegg til spørsmål

Utanom det faglege, kva kan ein lære av å gå på vidaregåande?
Synest du at vidaregåande burde vore obligatorisk slik grunnskulen er? Kvifor? Kvifor ikkje?
Kva er det viktig at elevane lærer seg på vidaregåande? Kva for fag tykkjer du at alle vidaregåande skular burde ha?

Utanom det faglege, kva kan ein lære av å studere?
Nokre gonger får studentane karakterar på skriftlege eller munnlege eksamenar. Andre gonger får studentane karakter på gruppeoppgåver eller individuelle oppgåver. Kva meiner du er den beste måten å vurdere studentane på? Kvifor?

Snakk saman

Det norske samfunnet blir meir og meir spesialisert, og teknologiske løysingar tek over manuelle arbeidsoppgåver. Dessutan blir dei fleste forbruksvarene vi kjøper i Noreg, produserte i andre land. Arbeidsplassane som finst i Noreg, krev difor ein annan type kompetanse enn før. Vidaregåande utdanning er rekna for naudsynt for å lukkast i arbeidslivet.

Truleg vil dei viktigaste næringsvegane i Noreg no og i den nære framtida vere innanfor tenesteytande næringar, handel og teknologi. Desse næringsvegane krev spesiell fagkunnskap og kompetanse. Kva har dette å seie for deltakarane i gruppa?

Snakk gjerne om kor viktig Lånekassen er for at det skal vere mogleg for alle å ta høgare utdanning. Snakk om lån generelt. Er det deltakarar i gruppa som ut frå religiøs eller kulturell bakgrunn har eit problem med å betale renter? Korleis kan ein handtere dette i eit vestleg samfunn? Snakk òg om skilnaden mellom lån og stipend.

Læreplan

Grunnleggende ferdigheter

Digitale ferdigheter
Muntlige ferdigheter

Tverrfaglige tema

Demokrati og medborgerskap

Læreplan i samfunnskunnskap for voksne innvandrere etter integreringsloven

samtale om sentrale verdier som det norske skole- og utdanningssystemet bygger på, og hva som forventes av foreldre i samarbeidet mellom skole og hjem
gi eksempler på barn, unge og voksnes rettigheter, plikter og muligheter i det norske utdanningssystemet, og hvordan utdanning kan finansieres
gi eksempler på hva skattefinansiert velferd innebærer

Kjerneelement

Demokratiforståelse og deltakelse
Individ og fellesskap

Læringsaktivitet

Muntlig aktivitet
Utforsking
Video

Pogledajte film

Srednja škola

Za većinu zanimanja je neophodno/nužno imati srednjoškolsko ili visoko obrazovanje. Velika većina stoga bira da nastavi obrazovanje nakon osnovne škole.

  • Učenici između 16 i 25 godina imaju pravo na mjesto u srednjoj školi.
  • Državne srednje škole su besplatne.
  • Učenici biraju između smjera za pripremu za studije/studij i stručnih smjerova.
  • Učenici se moraju prijaviti za srednju školu do prvog marta/ožujka, i prijavljuju se preko Interneta.
  • Ocjene iz 10. razreda odlučuju u koju srednju školu će se učenik moći upisati.
  • Postoje i neke privatne srednje škole. U privatnoj srednjoj školi se mora plaćati dio školarine.

Smjerovi srednjih stručnih škola: Učenici stiču/stječu praktična znanja i nakon svršene škole dobivaju uvjerenje o položenom stručnom ispitu. Primjeri stručnih smjerova su stolar, frizer, bolničar i automehaničar.

Smjerovi za pripremu za studije/studij: Učenici stiču/stječu teoretska/teorijska znanja. Učenici s diplomom sa smjera za pripremu za studije/studij mogu konkurisati/aplicirati za prijem na univerzitet/sveučilište ili visoku školu.

En ung kvinne i rørleggeruniform og med skiftenøkkel i hånda står ved et rørsystem og skrur. Bildet illustrerer en elev som går yrkesfaglig utdanning. Foto
GettyImages
Elever sitter i et klasserom og har gruppearbeid. De har PC-er og skriveblokker. Bildet illustrerer elever som går studiespesialiserende studieretning. Foto
GettyImages

Izvor: SSB

Visoko obrazovanje

GettyImages

Savremeno/Suvremeno društvo blagostanja sa sistemom/sustavom socijalne sigurnosti je zavisno/ovisno od visokog stepena/stupnja zaposlenosti, tehnologije, proizvodnje i inovativnosti. Norveškoj je stoga potrebno visoko obrazovano stanovništvo. Država tome doprinosi, između ostalog time što svima nudi jednake mogućnosti za obrazovanje.

Oko tridesetpet posto svih odraslih u Norveškoj su visoko obrazovani. Sve više mladih bira visoko obrazovanje, i nivo/razina obrazovanja u Norveškoj stalno raste. Danas žene čine oko šezdeset posto studenata, a žene imaju i malo viši nivo/višu razinu obrazovanja u prosjeku od muškaraca. Među građanima rođenim u Norveškoj čiji su roditelji doseljenici postotak visoko obrazovanih je još viši nego među stanovništvom uopšte/uopće.

Svi koji su po završenoj srednjoj školi ostvarili uslov/uvjet za upis na studije/studij mogu konkurisati/aplicirati za mjesta na visokim školama ili univerzitetima/sveučilištima.

  • Univerziteti/Sveučilišta i državne visoke škole su besplatne, ali studenti moraju sami kupovati literaturu.
  • Prijemom na visoke škole i univerzitete/sveučilišta upravlja Služba za prijem na studij (Samordna opptak). Na sajtu možete naci informacije o rokovima upisa.

Fond za učeničke i studentske kredite i stipendije (Lånekassen)

Sedler, norske penger. Illustrasjonsfoto.
GettyImages

Iako su studije/studij na univerzitetima/sveučilištima i visokim školama besplatne/besplatan, tokom/tijekom studija je potreban novac za druge troškove. Stoga je uobičajeno da studenti uzimaju kredite od Fonda za učeničke i studentske kredite i stipendije kako bi platili stanarinu, hranu i druge životne potrepštine. Ovaj Fond daje stipendije i kredite učenicima i studentima u Norveškoj i norveškim studentima koji se obrazuju u inostranstvu/inozemstvu. Na taj način svi koji žele, imaju mogućnost da se obrazuju, bez obzira na pol/spol, starost/dob, socijalnu situaciju i finansije/financije porodice/obitelji. I odrasli se mogu prijaviti za stipendiju i/ili kredit da bi završili osnovnu ili srednju školu.

Krediti se po završetku studija otplaćuju u mjesečnim ratama/obrocima. Stipendija se ne otplaćuje, ali često postoji uslov/uvjet da se studije/studij završe i položi završni ispit.

Razgovarajte

  • Svi mladi imaju pravo na srednjoškolsko obrazovanje. Šta to govori o društvu i očekivanjima u poslovnom životu?
  • Sve više stanovnika Norveške stiče/stječe visoko obrazovanje. Šta to govori o očekivanjima poslodavaca i mogućnostima za zaposlenje u Norveškoj?
  • Fond za učeničke i studentske kredite i stipendije je osnovan 1947. Njime se trebalo omogućiti da svi, bez obzira na porijeklo/podrijetlo, stiču/stječu visoko obrazovanje. Ovaj fond je i banka i važan dio države socijalne sigurnosti. Šta Vi mislite o ovakvom uređenju?
AdobeStock
AdobeStock

Odaberite tačan/točan odgovor.

Šta je smjer srednjih stručnih škola?

Odaberite tačan/točan odgovor.

Postoje li privatne srednje škole u Norveškoj?

Odaberite tačan/točan odgovor.

Koliko ima visoko obrazovanih među odraslima u Norveškoj?

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno.

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

U državnim srednjim školama se mora plaćati školarina.
Srednje škole za pripremu za studije/studij pružaju teoretsko/teorijsko obrazovanje.
Velika većina stanovnika bira da pohađa srednju školu.
Primjeri praktičnog obrazovanja su stolar, frizer, bolničar i automehaničar.
Srednje stručne škole pružaju teoretsko/teorijsko obrazovanje.

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno.

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Oko 60 posto današnjih studenata su žene.
Među građanima rođenim u Norveškoj čiji su roditelji doseljenici je postotak visoko obrazovanih viši od stanovništva uopšte/uopće.
Kredit se po završetku studija mora otplatiti.
Odrasli se ne mogu prijaviti za stipendiju i/ili kredit za osnovnu i srednju školu.
Fond za učeničke i studentske kredite i stipendije (Lånekassen) osnovan je 1974.

Odaberite tačnu/točnu sliku.

Koja slika prikazuje teoretsku/teorijsku nastavu?

Kliknite na sliku

U kom uzrastu/dobi učenici imaju pravo na mjesto u srednjoj školi?

choice-image