Prvi i drugi svjetski rat
Lærerinnhold
Tips til undervisningen
Snakk sammen
Stikkord til spørsmålet om lover for arbeiderne: arbeiderbevegelsen, fagforeninger, fokus på menneskerettigheter og menneskeverd
Det finnes internasjonale avtaler for hva som er lov og ikke lov i krigføring, bl. a. behandling av krigsfanger. Ha gjerne fokus på hvordan et land kan bygges opp etter en krig med vekt på oppbyggingen av Norge etter andre verdenskrig.
I noen kriger kjemper man ikke bare mot en ytre fiende. Det kan være interne konflikter som fører til krigshandlinger (borgerkrig). Læreren kjenner til gruppen sin og må ta kunnskap om deltakernes bakgrunn med når undervisningen planlegges. Det kan sitte deltakere som representerer ulike sider i klasserommet.
Kjenner deltakerne til «Quisling» som begrep i ulike språk? I så tilfelle, snakk om opprinnelsen til begrepet.
Podkast
Lenker
- Norsk vannkraftshistorie på 5 minutter, regjeringen.no
- Om 8-timersdagen, snl.no
- Kvinners stemmerett, stortinget.no
- Norge 1914–1900, norgeshistorie.no
- Norge under 2. verdenskrigen, norgeshistorie.no
- Norge under 2. verdenskrig, snl.no
- Tvangsevakuering og overvintring i Nord-Norge, norgeshistorie.no
- De norske jødenes skjebne, hlsenteret.no
Tips til undervisninga
Snakk saman
Stikkord til spørsmålet om lover for arbeidarar: arbeidarrørsla, fagforeiningar, fokus på menneskerettar og menneskeverd
Det finst internasjonale avtalar om kva som er lov og ikkje lov i krig, mellom anna når det gjeld korleis krigsfangar skal handsamast. Ha gjerne meir fokus på korleis eit land kan byggjast opp att etter krig, med vekt på oppbygginga av Noreg etter andre verdskrigen.
I nokre krigar kjempar ein ikkje berre mot ein ytre fiende. Interne konfliktar kan òg føre til krigshandlingar (borgarkrig). Læraren kjenner gruppa si og må ta omsyn til deltakarane sin bakgrunn når undervisninga blir planlagd. Det kan sitje deltakarar som representerer ulike sider i ein konflikt, i klasserommet.
Kjenner deltakarane til Quisling som eit omgrep i ulike språk? Dersom det er kjent, snakk om opphavet til omgrepet.
Podkast
Lenkjer
- Norsk vannkrafthistorie på 5 minutter, regjeringen.no
- Om åttetimarsdagen, snl.no
- Stemmerett for kvinner, stortinget.no
- Noreg 1914–1900, norgeshistorie.no
- Noreg under andre verdskrigen, norgeshistorie.no
- Norge under andre verdenskrig, snl.no
- Tvangsevakuering og overvintring i Nord-Noreg, norgeshistorie.no
- De norske jødenes skjebne, hlsenteret.no
Prvi i drugi svjetski rat
Godine 1905. Norveška je ponovo postala samostalna zemlja. Novo vrijeme je otpočelo. S početka 20. vijeka/stoljeća broj stanovnika se povećao, gradovi su dobili više stanovnika i industrija je rasla.
Norveška ima mnogo vodopada i krajem 19. vijeka/stoljeća u Norveškoj se počelo s proizvodnjom elektriciteta od vodne snage. Više fabrika/tvornica se otvorilo i potreba za radnom snagom se uvećala. Mnogi su se preselili u gradove. Dio kuća je dobio električnu struju, gradovi su dobili uličnu rasvjetu, a neki gradovi su dobili električne tramvaje. Brodovi su dobili dizel motore i mogli su putovati duže/dulje i brže. Prvi automobili su došli u zemlju.
Posebnim zakonom je regulisano/regulirano da postrojenja za iskorišćenje/iskorištenje vodne snage grade privatnici, dok vodna snaga kao resurs bude u vlasništvu države.
Norveški parlament je imao mnogo posla. Sindikati su željeli bolje uslove/uvjete za radnike i vršili su pritisak da se dogode promjene. Norveški parlament je usvojio niz zakona. Oni su odlučili da niko ne može raditi duže/dulje od deset sati svaki dan. Godine 1919. ovo se promijenilo na osam sati. Svi radnici su dobili pravo na naknadu u slučaju bolesti. To znači da bi dobivali novac od države kada bi se razboljeli.
Muškarci stariji od 25 godina su imali pravo glasa na parlamentarnim izborima 1898. godine, a do 1913. godine su i žene starije od 25 godine dobile isto to pravo.
Prvi svjetski rat
U godinama 1914-1918 Evropom/Europom je divljao prvi svjetski rat. Norveška nije aktivno učestvovala/sudjelovala u ovom ratu, ali su ekonomske posljedice bile vidljive i ovdje. Tokom/Tijekom rata je nastao manjak robe kao što su žitarice, kafa/kava i šećer, a na ovu robu su uvedene mjere racionalizacije.
Međuratni period / Međuratno razdoblje
Period/Razdoblje između prvog i drugog svjetskog rata nazivamo međuratnim periodom/razdobljem. U Norveškoj je, kao i u velikim dijelovima svijeta, tokom/tijekom skoro čitavog ovog perioda/razdoblja bila ekonomska kriza. Mnogi su bili nezaposleni.
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat je izbio septembra/rujna 1939. godine kada je Njemačka okupirala Poljsku. Norvešku su njemačke trupe okupirale 9. aprila/travnja 1940. godine. Borbe u Norveškoj su trajale svega nekoliko sedmica/tjedana prije nego što se Norveška predala. Kralj i Vlada su izbjegli u Englesku i odatle nastavili borbu za slobodnu Norvešku. Norveškom je upravljala pronjemačka i nedemokratski izabrana Vlada kojom je rukovodio Vidkun Kvisling/Quisling.
Iako se na norveškom tlu nije zbilo mnogo direktnih/izravnih borbi, više grupa otpora se bavilo sabotažom, izdavalo zabranjene novine i organizovalo/organiziralo građansku neposlušnost i pasivni otpor protiv njemačke okupacione/okupacijske sile. Mnogi koji su bili članovi grupa otpora su morali pobjeći iz zemlje. Oko pedeset hiljada/tisuća Norvežana je izbjeglo u Švedsku tokom/tijekom rata. Mnogi su se izlagali velikom riziku kako bi pomogli drugima.
U Sjevernoj Norveškoj je više ljudi ubijeno, a većina oblasti/područja Finmark/Finnmark i Sjeverni Trums / Nord-Troms su bile ruinirane nakon njemačke evakuacije. Po Hitlerovom naređenju većina zgrada i infrastrukture je spaljena.
Vremenom su Nijemci gubili na sve više frontova, a maja/svibnja 1945 godine su morali kapitulirati. Od posljedica rata je ukupno umrlo više od deset hiljada/tisuća Norvežana.
Prije rata je u Norveškoj broj Jevreja/Židova iznosio oko 2100. Od njih je 773 bilo poslato/poslano u koncentracione logore, a svega 38 njih je preživjelo i vratilo se u Norvešku nakon rata.
Razgovarajte
- Šta mislite zašto je Norveški parlament usvojio zakone koji je olakšao život radnicima?
- Kako je prvi i drugi svjetski rat protekao u Vašoj domovini?
- Razgovarajte o tome kako rat utiče/utječe na društvo i ljude koji u njemu žive. Kako se čuvaju ljudska prava kada je rat?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kada su žene u Norveškoj dobile pravo glasa?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kada je bio međuratni period/razdoblje?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kada su njemačke trupe okupirale Norvešku?
Odaberite tačan/točan odgovor
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?
Kliknite na slici
Kliknite na tačan period/točno razdoblje na vremenskoj liniji. Kada je bilo Drugi svjetski rat?