Život u dvjema kulturama
Lærerinnhold
Tips til undervisningen
Samtalestarter
Samtale 1
A: Har du hørt at nabojenta skal ha barn?
Hun er bare 16 år og ikke gift.
B: Hva er det du sier? Stakkars jente.
Hva skal hun gjøre nå? Hun er jo så ung.
Hvordan skal hun ta vare på barnet?
A: Kanskje hun må slutte på skolen.
Hvordan skal framtiden hennes bli?
Samtale 2
A: Har du hørt at nabojenta skal ha barn?
Hun er bare 16 år og ikke gift.
B: Hva er det du sier? Stakkars familien hennes.
Hva skal de gjøre nå? Dette er vanskelig for
faren og moren hennes.
A: Ja, for en skam. Nå blir hun kanskje aldri gift.
Hvordan skal fremtiden hennes bli?
Snakk sammen
Hvilken av disse samtalene kjenner du deg igjen i?
Hva er forskjellen på samtalene?
Hvilken av disse samtalene er mest typisk for din kultur?
Hvilken av disse samtalene er mest typisk for norsk kultur?
For å få en bedre forståelse av jeg- og vi-kulturer må læreren presentere listen over forskjellene og diskutere dette med gruppa.
Samtalestarter 2
Manar
Manar går i tredje klasse. Hun og foreldrene har bodd i Norge et par år. Hun leker mye sammen med en norsk jente, Karine, på skolen. Karine har invitert Manar med seg hjem etter skolen flere ganger. Men foreldrene til Manar sier nei. De vil at Manar skal komme rett hjem fra skolen. Nå har Karine sluttet å invitere Manar. Manar og Karine leker ikke så mye sammen i friminuttene lenger, heller. Manar er lei seg.
Snakk sammen
Hvilke grunner kan foreldrene til Manar ha for å nekte Manar å være med andre barn hjem?
Hva kan konsekvensene av foreldrenes valg bli for Manar?
Lenker
Les/hør mer
Bok: Mulighetens barn (Loveleen Kumar, Cappelen 1997)
Bok: Third Culture Kids (Gyldendal, 2019)
Tips til undervisninga
Samtalestartar
A: Har du høyrt at nabojenta skal ha barn?
Ho er berre 16 år og er ikkje gift.
B: Kva er det du seier? Stakkars jente.
Kva skal ho gjere no? Ho er jo så ung.
Korleis skal ho ta vare på barnet?
A: Kanskje ho må slutte på skulen.
Korleis skal framtida hennar bli?
A: Har du høyrt at nabojenta skal ha barn?
Ho er berre 16 år og er ikkje gift.
B: Kva er det du seier? Stakkars familien hennar.
Kva skal dei gjere no? Dette er vanskeleg for faren og mora hennar.
A: Ja, for ei skam. No blir ho kanskje aldri gift.
Korleis skal framtida hennar bli?
Snakk saman
Kva for ein av desse samtalane kjenner du deg att i?
Korleis skil desse to samtalane seg frå kvarandre?
Kva for ein av samtalane er mest typisk for din kultur?
Kva for ein av samtalane er mest typisk for norsk kultur?
For at ein skal forstå eg- og vi-kulturar betre må læraren presentere lista over ulikskapane og diskutere det med gruppa.
Samtalestartar 2
Manar
Manar går i tredje klasse. Ho og foreldra har budd i Noreg i eit par år. På skulen leikar ho mykje med ei norsk jente som heiter Karine. Karine har invitert Manar med seg heim etter skulen fleire gonger, men foreldra til Manar seier nei. Dei vil at Manar skal kome rett heim etter skulen. No har Karine slutta å invitere Manar. Manar og Karine leikar ikkje så mykje saman i friminutta lenger, heller. Manar er lei seg.
Snakk saman
Kva grunnar kan foreldra til Manar ha for å nekte Manar å vere med andre barn heim?
Kva konsekvensar kan valet til foreldra få for Manar?
Lenkjer
Les/høyr meir
Bok: Mulighetens barn (Loveleen Kumar, Cappelen 1997)
Bok: Third Culture Kids (Gyldendal, 2019)
Život u dvjema kulturama
Svi se ljudi rađaju u nekom društvu i nekoj kulturi. U takvoj kulturi učimo kako živjeti zajedno, šta je ispravno i pogrešno, i kako gledamo na svoje mjesto u svijetu. Djeca uče i od roditelja i od društva oko sebe. Različite kulture će različito gledati na ulogu pojedinca. Kako bismo pojednostavili razumijevanje ovih razlika, možemo podijeliti kulture u dvije glavne grupe/skupine. Ove dvije grupe/skupine zovemo ja-kulture i mi-kulture.
U jednoj ja-kulturi je pojedinac najvažniji. Primjeri pozitivnih vrijednosti su samostalnost, jednakost i ravnopravnost. I jednoj mi-kulturi je najvažnija grupa/skupina. Primjeri pozitivnih vrijednosti su poslušnost, poštovanje i dobri međusobni odnosi.
Djeca koja odrastaju uz dvije kulture ponekad su prinuđena pridržavati se jednog niza pravila kod kuće, a nekog drugog vani. Mogu postojati različita mišljenja o tome šta je pristojno ili ispravno, i mogu postojati različita očekivanja o dječjem ponašanju.
Razgovarajte
- Prodiskutujte/Prodiskutirajte o razlikama između mi-kultura i ja-kultura. Jesu li granice među njima potpuno jasne?
- Da li je norveška kultura jedna mi-kultura, jedna ja-kultura ili nešto između?
- Na kakve će nedoumice/dvojbe neko tko dolazi iz mi-kulture nailaziti u ja-kulturi?
- Na kakve će nedoumice/dvojbe neko ko dolazi iz ja-kulture nailaziti u mi-kulturi?
- Prodiskutujte/Prodiskutirajte o vaspitanju/odgoju djece u jednoj ja-kulturi i jednoj mi-kulturi.
Odaberite tačan/točan odgovor
Od koga i čega djeca uče?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kako bismo pojednostavili razumijevanje kulturnih razlika, možemo podijeliti kulture u dvije glavne grupe/skupine. Kako nazivamo ove dvije grupe/skupine?
Odaberite tačan/točan odgovor
Šta odlikuje mi-kulture?
Odaberite tačan/točan odgovor
Šta je tipično za ja-kulture? Više odgovora je tačno/točno.
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?