Manjina i većina u Norveškoj
Lærerinnhold
Tips til undervisningen
Samtalestarter 1
Etter sju år i Norge, reiser Sara på besøk til hjemlandet sitt. En dag skal hun på besøk til onkelen og tanten sin. Hun er invitert til middag, og kommer presis klokka seks, som hun tenker er en vanlig middagstid. Hun har med seg en blomsterbukett og en eske sjokolade. Før hun går inn i huset, tar hun av seg skoene i gangen. Når hun kommer inn i stuen, ser tanten på henne og ler. «Så norsk, du har blitt!» utbryter hun.
Hva mente tanten?
Utforsk diagrammet
Innvandrerbefolkningen i Norge
Snakk sammen
Læreren må ta utgangspunkt i situasjonen i deltakergruppens hjemland og styre samtalen etter det.
De fleste mennesker søker fellesskap med det man kjenner fra før, og det er en av grunnene til at innvandrere søker seg til områder der andre fra samme folkegruppe bor. En annen grunn til at mange ønsker å bo i byer kan være muligheter for jobb. Reisevei kan være et argument for ikke å bo på landsbygda. Mange er vant til å ha alle tilbud i nærheten og å bo med mange mennesker rundt seg.
Snakk gjerne om hva som skal til for å føle tilhørighet til et lokalsamfunn/land, for eksempel felles språk, kjennskap til kultur og tradisjoner eller enkel kommunikasjon med folk.
Statens forhold til nasjonale minoriteter varierer fra land til land og gjennom tidene. Hvordan er dette i deltakernes hjemland?
Lenker
Tips til undervisninga
Samtalestartar 1
Sara reiser på besøk til heimlandet sitt etter å ha budd sju år i Noreg. Ein dag skal ho på besøk til tanta og onkelen. Ho er boden til middag og kjem presis klokka seks, som ho tenkjer er vanleg middagstid. Ho har med seg ein bukett blomar og ei konfektøskje. Før ho går inn i huset, tek ho av seg skoa i gangen. Når ho kjem inn i stova, ser tanta på henne og ler. «Så norsk du har blitt!» utbryt ho.
Kva meinte tanta?
Innvandrarbefolkninga i Noreg
Snakk saman
Læraren må ta utgangspunkt i situasjonen i heimlanda til deltakargruppa og styre samtalen deretter.
Dei fleste menneske søkjer fellesskap med det ein kjenner frå før, og dette er ein av grunnane til at innvandrarar gjerne søkjer seg til område der det bur andre frå same folkegruppe. Ein annan grunn til at mange vil bu i byar kan vere moglegheiter for å finne jobb. Reiseveg kan vere eit argument mot å busetje seg på landsbygda. Mange er vane med å ha alt av tilbod i nærleiken og bu med mange menneske omkring seg.
Snakk gjerne om kva som skal til for å kjenne at ein høyrer til i eit land eller eit lokalsamfunn, til dømes felles språk, kjennskap til kultur og tradisjonar, eller at det er enkelt å kommunisere med folk.
Korleis staten ser på nasjonale minoritetar, varierer frå land til land og gjennom tidene. Korleis er situasjonen i heimlanda til deltakarane?
Manjina i većina u Norveškoj
Ljudi su se oduvijek selili po svijetu. Primjer iz novijeg vremena je iseljavanje iz Evrope/Europe u Ameriku. Više od trideset milijuna Europljana se tamo iselilo u periodu/razdoblju 1820–1930. Iz Norveške se iselilo oko osamsto hiljada/tisuća ljudi.
Većina onih koji žive u Norveškoj, imaju norveško porodično porijeklo/obiteljsko podrijetlo. U posljednjih šezdeset godina došlo je mnogo imigranata u Norvešku. Neki su došli kao izbjeglice, a drugi su došli pronaći posao. Došli su iz Europe i ostatka svijeta.
Početkom 2024. u Norveškoj je živjelo skoro 5,5 milijuna ljudi. Više od jednog milijuna njih rođeno je u inostranstvu/inozemstvu ili ima roditelje koji su rođeni u inostranstvu/inozemstvu. To iznosi oko 20 posto stanovništva Norveške. Veliki dio imigranata u Norveškoj ima norveško državljanstvo. Najveće imigrantske grupe/skupine dolaze iz Poljske, Litvanije/Litve, Ukraine, Švedske i Sirije. Imigranti žive u svim opštinama/općinama u Norveškoj. Ipak, više imigranata živi u gradovima nego na selu.
Nacionalne manjine u Norveškoj
U Norveškoj postoji nekoliko etničkih grupa/skupina koje imaju viševijekovnu/višestoljetnu vezu s ovom zemljom. Ove grupe/skupine nazivamo nacionalnim manjinama. Ove nacionalne manjine su:
- Laponci
- Jevreji/Židovi
- Kveni/ Finci u Norveškoj
- Šumski Finci
- Romi
- Nomadski Romi/Romničali
Izvor: regjeringen.no
Norveška je 1999. godine ratifikovala/ratificirala sporazum o pravima nacionalnih manjina. U tom sporazumu se država obvezuje da će osobama, koje su pripadnici nacionalnih manjina, omogućiti da očuvaju i razvijaju svoju kulturu, poput religije, jezika, tradicija i kulturnog nasljeđa.
Integracija
Norveška ima politički cilj da bude društvo u kojem većina i manjine mogu dobro živjeti zajedno i iskusiti zajednicu i osjećaj pripadnosti zemlji u kojoj svi živimo. Glavni cilj politike integracije je da imigranti i njihova djeca takođe/također imaju mogućnost da koriste svoje resurse i da ravnopravno sa većinskim stanovništvom doprinose zajednici. Jedna od ključnih stvari da bi se to postiglo je da svi koji žive u Norveškoj imaju dobro znanje norveškog jezika.
Razgovarajte
- Da li zemlju iz koje dolazite karakteriše/karakterizira useljavanje ili iseljavanje?
- Zbog čega se ljudi sele iz svojih zemalja?
- Šta mislite, zašto više imigranata živi u gradovima nego na selu?
- Neki gradovi imaju dijelove gdje imigranti čine veliki udio stanovništva. Šta mislite, zašto je to tako? Mislite li da je to pozitivno? Zbog čega jeste/je, a zbog čega nije?
- Da li imigranti treba da nauče jezik zemlje u koju se sele? Zbog čega da, a zbog čega ne?
- Da li imigranti treba da usvoje razmišljanja i pravila života iz zemlje u koju se sele? Zbog čega da, a zbog čega ne?
- Postoje li nacionalne manjine u zemlji iz koje odlazite?
- Razgovarajte o odgovornosti države u omogućavanju nacionalnim manjinama da očuvaju svoju kulturu.
Odaberite tačan/točan odgovor
Otprilike koliko stanovnika u Norveškoj je rođeno u inostranstvu/inozemstvu ili ima roditelje koji su rođeni u inostranstvu/inozemstvu?
Odaberite tačan/točan odgovor
Gdje živi većina imigranata?
Završite rečenicu
Kako bi imigranti mogli koristiti svoje resurse, važno je da imaju ...
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?