Osnovna škola

Lærerinnhold

Tips til undervisningen

Sammenlikn gjerne de ulike punktene med forholdene i deltakernes hjemland.

Snakk sammen

En ulikhet mellom norsk skole og den skolen mange deltakere kjenner til fra hjemlandet sitt, kan være det at elevene er forventet å argumentere for egne synspunkter i norsk skole. Læreren sitter ikke alltis på fasiten. En annen ting kan være at elevene flyttes opp til neste klassetrinn etter et skoleår uavhengig av innsats. Elevene får heller ikke karakterer i barneskolen.

Bruk gjerne tid på formålsparagrafen. Hva innebærer det at undervisningen bygger på kristne og humanistiske prinsipper? Hvilke prinsipper er dette? Er disse prinsippene problematiske for elever og foreldre med andre religioner og/eller kulturer? Snakk også gjerne sammen om betydningen av begrepene åndsfrihet, nestekjærlighet, tilgivelse, likeverd og solidaritet. Er dette universelle verdier?

Tips til undervisninga

Samanlikn gjerne dei ulike punkta med tilhøva i deltakarane sine heimland.

Snakk saman

Ein ting ved den norske skulen som gjerne er ulikt den skulen mange deltakarar kjenner frå heimlandet sitt, er at det er venta at elevane i den norske skulen skal argumentere for sine eigne synspunkt. Læraren sit ikkje alltid på fasiten. Ein annan ting kan vere at elevane blir flytte opp til neste klassetrinn etter eit skuleår uansett korleis dei har gjort det. Elevane får heller ikkje karakterar i barneskulen.

Bruk gjerne tid på føremålsparagrafen. Kva inneber det at undervisninga byggjer på kristne og humanistiske prinsipp? Kva er desse prinsippa? Er desse prinsippa problematiske for elevar og foreldre med tilknyting til andre religionar og/eller kulturar? Snakk òg gjerne saman om kva omgrepa åndsfridom, nestekjærleik, tilgjeving, likeverd og solidaritet tyder. Er dette universelle verdiar?

Læreplan

Grunnleggende ferdigheter

Muntlige ferdigheter
Digitale ferdigheter

Tverrfaglige tema

Folkehelse og livsmestring

Læreplan i samfunnskunnskap for voksne innvandrere etter integreringsloven

samtale om sentrale verdier som det norske skole- og utdanningssystemet bygger på, og hva som forventes av foreldre i samarbeidet mellom skole og hjem
gi eksempler på barn, unge og voksnes rettigheter, plikter og muligheter i det norske utdanningssystemet, og hvordan utdanning kan finansieres

Kjerneelement

Demokratiforståelse og deltakelse
Individ og fellesskap

Læringsaktivitet

Muntlig aktivitet

Osnovna škola

Klasserom sett ovenfra med elever ved hver sin pult. Foto.
AdobeStock

Činjenice o osnovnoj školi u Norveškoj:

  • Sva djeca u Norveškoj imaju pravo na školovanje u trajanju od 13 godina. Osnovna škola traje 10 godina.
  • Osnovna škola je obavezna/obvezna i besplatna.
  • Djeca kreću u školu u avgustu/kolovozu godine u kojoj pune šest godina.
  • Osnovna škola je podijeljena na niže razrede (od 1. do 7. razreda) i više razrede (od 8. do 10. razreda).
  • Učenici u nižim razredima osnovne škole dobivaju usmenu ili pismenu/pisanu procjenu znanja, ali ne i ocjene.
  • Učenici u višim razredima dobivaju ocjene. Sistem/Sustav ocjenjivanja je od 1 do 6, 6 je najbolja ocjena.
  • U višim razredima učenici dobivaju ocjene i iz vladanja. Tri ocjene za to su: dobro, prilično dobro i nije dobro.
  • Sva djeca u osnovnoj školi se automatski prebacuju u sljedeći razred nakon ljetnjeg raspusta/odmora. Ni jedno dijete ne može ići u isti razred dvije godine.
  • Učenici ne koriste uniforme.
  • Fizičko/Tjelesno kažnjavanje je zabranjeno u Norveškoj, i u školi i kod kuće.
  • Neki dijelovi nastave se odvijaju izvan školske zgrade. Primjeri: izleti, kampiranje, nastava plivanja i posjete muzejima.
  • Većina djece u Norveškoj ide u državne škole, ali ispod pet procenta/postotka ide u privatne osnovne škole. Onda roditelji plaćaju jedan dio školarine.
  • Predmeti u osnovnoj školi su matematika, norveški jezik, engleski jezik, strani jezik, poznavanje prirode, poznavanje društva, fizičko vaspitanje/tjelesni odgoj, KRLE (hrišćanstvo/kršćanstvo, religija, svjetonazori i etika), umjetnost i ručni rad, muzičko vaspitanje/glazbeni odgoj, ishrana/prehrana i zdravlje i izborni predmeti.
AdobeStock

Osnovna škola je organizovana/organizirana na isti način u cijeloj zemlji i svi učenici se školuju prema istom planu i programu nastave. Ove planove usvajaju političari u norveškom parlamentu. Učenici ovako stiču/stječu prilično slično obrazovanje bez obzira na to u kojoj opštini/općini u zemlji žive.

Isto kao i kod obdaništa/vrtića, preambula kaže da škola u Norveškoj treba da se zasniva na osnovnim/temeljnim vrijednostima hrišćanskog/kršćanskog i humanističkog naslijeđa i tradicije, kao što je poštovanje/poštivanje ljudskog dostojanstva i prirode. Takođe/Također treba da se zasniva na slobodi duha, ljubavi prema bližnjima, oproštaju, jednakosti i solidarnosti.

U školi u Norveškoj učenici mnogo rade u grupama/skupinama, i često rade na projektima. Djeca tako uče da sarađuju/surađuju s drugima i imaju obzira jedni prema drugima.

Sva djeca u norveškoj osnovnoj školi imaju podjednako pravo na obrazovanje. Učenici kojima treba dodatna pomoć će je i dobiti. Ne smije se praviti razlika među učenicima na osnovu/temelju mjesta stanovanja, porodičnog porijekla/obiteljskog podrijetla ili pola/spola. U Norveškoj ima malo specijalnih škola. Većina djece dobiva pomoć koja im je potrebna u školi u svojoj najbližoj okolini/okolici.

Razgovarajte

  • Koliko je školski sistem/sustav u Norveškoj sličan/različit školskom sistemu/sustavu koji poznajete od ranije?
  • Šta mislite o školskim vrijednostima u preambuli?
  • Diskutujte/Diskutirajte o ocjenama u školi.
  • Diskutujte/Diskutirajte o korišćenju/korištenju uniformi u školi.
Seks barn sitter i klasserom bak skrivebord. Alle rekker ei hånd opp i lufta. Foto.
Tre gutter sitter bak hvert sitt skrivebord i et klasserom. De har på seg skoleuniform. En av dem smiler mot kamera. Foto.
AdobeStock

Odaberite tačan/točan odgovor.

Kada djeca kreću u školu?

Odaberite tačan/točan odgovor.

Koliki udio djece u Norveškoj ide u privatne škole?

Odaberite tačan/točan odgovor.

U višim razredima osnovne škole učenici dobivaju ocjene iz vladanja. Koje ocjene mogu dobiti?

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Osnovna škola je obavezna/obvezna i besplatna.
Osnovna škola traje 13 godina.
Niži razredi osnovne škole su od 1. do 6. razreda.
Učenici u višim razredima osnovne škole dobivaju ocjene. Sistem/Sustav ocjenjivanja je od 1 do 6, gdje je 6 najviša ocjena.
Fizičko/Tjelesno kažnjavanje je zabranjeno u Norveškoj, i u školi i kod kuće.

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno.

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Djeca dobivaju prilično slično obrazovanje bez obzira na to u kojoj opštini/općini u zemlji žive.
U školi u Norveškoj učenici rijetko rade u grupama/skupinama, i nemaju rad na projektima.
Sva djeca u norveškoj osnovnoj školi imaju jednako pravo na obrazovanje.
Političari u norveškom parlamentu usvajaju nastavne planove i programe.
U osnovnoj školi se ne smije praviti razlika među učenicima na osnovu/temelju mjesta stanovanja, porodičnog porijekla/obiteljskog podrijetla ili pola/spola.