Zdravlje

  • Šta za Vas predstavlja dobro zdravlje?
  • Čija je odgovornost zdravlje stanovnika jedne zemlje?
  • Šta možemo mi sami uraditi da bismo očuvali svoje zdravlje?
  • Morate li misliti na druge stvari kako biste očuvali svoje zdravlje sad kad živite u Norveško,j u odnosu na ono što je bio slučaj kada ste živjeli u svojoj domovini?
  • Kakva očekivanja imate kada idete ljekaru/liječniku?
  • U kojim situacijama smatrate da je neophodno/nužno javiti se ljekaru/liječniku?

Dobro zdravlje – više nego odsustvo bolesti?

Neki će reći da imati dobro zdravlje znači da nismo bolesni. Drugi će reći da imati dobro zdravlje znači da nam je dobro i da uživamo u svom životu. Oba ova načina definisanja/definiranja zdravlja su ispravna. U društvima gdje su ozbiljne bolesti i siromaštvo značajan dio života, prva definicija je možda uobičajenija. U nekim drugim društvima, gdje postoje lijekovi protiv većine bolesti i gdje svi imaju mogućnost da dobiju/dobiti neophodnu/nužnu ljekarsku/liječničku pomoć, mnogi će smatrati da je dobro zdravlje više nego samo to da smo fizički/tjelesno i psihički zdravi.

Tko je odgovoran za naše zdravlje?

Ranije se često mislilo da je zdravstvo odgovorno za zdravlje pacijenta. Posljednjih godina je postalo uobičajenije misliti da smo mi sami u velikoj mjeri odgovorni za svoje zdravlje. Način na koji biramo živjeti utječe na naše zdravlje. Zdravstvo ima odgovornost da pruži savjete i smjernice, ali je naša odgovornost te savjete poslušati. Informacije o prevenciji i liječenju bolesti se mogu naći na internetu, kod ljekara/liječnika ili u apoteci/ljekarni.

Avgul: Zapušen/Začepljen mi je nos i boli me glava.
Ljekar/Liječnik: Da, biće/biti će da ste se prehladili. Da li Vas boli i grlo?
Avgul: Ne mnogo, ali malo kašljem.
Ljekar/Liječnik: To će vjerovatno/vjerojatno proći kroz nedjelju/tjedan dana. Ako Vam ne bude bolje krajem/koncem iduće sedmice/idućeg tjedna, možete zakazati novi termin.
Avgul: Zar neću dobiti nikakve lijekove?

U mnogim zemljama su pacijenti navikli da je ljekar/liječnik autoritet koji odlučuje o liječenju. Pacijent može takođe/također biti naviknut da se ne vrati iz posjete/posjeta ljekaru/liječniku bez prepisanih lijekova. U Norveškoj je uobičajeno da pacijent i ljekar/liječnik diskutuju/diskutiraju o različitim mogućnostima liječenja i praćenja.

Tips til undervisningen

Snakk sammen

Stikkord til diskusjonen: ha energi og overskudd, ikke være syk, føle velvære, fysisk kontra psykisk helse, bruk av medisiner, kroniske sykdommer, forebygging, livsstil, kosthold, trening, alkoholvaner, tobakk, informasjon, tannhelse, smittevern, økonomiens betydning for valgmulighetene, påkledning, forkjølelse

Snakk sammen om deltakernes forventninger til legebesøk, hva de er vant til fra tidligere og hva de kan forvente i Norge.

Snakk om kunstverket

Maleri. Mor ved sengen til sin syke datter.
Foto: Nasjonalmuseet/Børre Høstland «Det syke barn» malt av Edvard Munch (1885–1886).

Tips til undervisninga

Snakk saman

Stikkord til diskusjonen: ha energi og overskot, ikkje vere sjuk, kjenne velvære, fysisk kontra psykisk helse, medisinbruk, kroniske sjukdomar, førebygging, livsstil, kosthald, trening, alkoholvanar, tobakk, informasjon, tannhelse, smittevern, kva økonomi har å seie for ein person sine valmoglegheiter, påklednad, forkjøling

Snakk saman om kva deltakarane ventar seg av eit legebesøk, kva dei er vane med frå før og kva dei kan vente i Noreg.

Snakk om kunstverket

Maleri. Mor ved sengen til sin syke datter.
Foto: Nasjonalmuseet/Børre Høstland «Det syke barn» malt av Edvard Munch (1885–1886).