Psihičko zdravlje

Lærerinnhold

Tips til undervisningen

Samtalen med John

Dette kan være et ømtålig tema og læreren må tilpasse samtalen til deltakergruppa.

Legen vil undersøke om Johns plager er psykosomatiske. Kan det tenkes at John har vondt i magen fordi hans psykiske helsetilstand ikke er god? John er kanskje ikke villig til å innrømme at han har et psykisk problem.
Sinn og kropp er en enhet. Hjelpeløshet, stress og depresjoner kan utløse fysiske helseproblemer.

Forholdet til psykisk helse er ulikt i ulike kulturer og kan også endre seg over tid. I noen kulturer og innenfor enkelte grupper er psykiske problemer tabubelagt. De siste årene har det å slite med psykiske problemer blitt mer akseptert i Norge. Hva tenker deltakerne?

Man kan få hjelp hos fastlegen, psykolog, psykiater eller annet fagpersonell. Det kan også være fint å snakke med familie og venner.

Snakk sammen

Se kommentarer over. Psykisk helse vil sannsynligvis påvirkes på en eller annen måte og i større eller mindre grad som følge av migrasjon. Dette kan man gjerne være åpen på og snakke om.

Alles liv vil gå opp og ned. Noen dager er bedre enn andre. Det er et skille mellom å være sliten og lei seg, trist eller ensom og det å ha en psykisk lidelse. Men selv om man ikke er syk og har en diagnose, kan det være nødvendig å snakke om situasjonen med noen, og å få hjelp til å bearbeide opplevelser og å gå videre med livet på en positiv måte.

Tips til undervisninga

Samtalen med John

Dette kan vere eit ømtolig tema, og læraren må tilpasse samtalen til deltakargruppa.

Legen vil undersøkje om John sine plager er psykosomatiske. Kan det tenkjast at John har vondt i magen fordi den psykiske helsa hans ikkje er god? John vil kanskje ikkje vedgå at han har eit psykisk problem.
Det er ikkje noko klårt skilje mellom kropp og sinn. Hjelpeløyse, stress og depresjon kan utløyse fysiske helseproblem.

Synet på psykisk helse varierer mellom ulike kulturar og kan endre seg over tid. I nokre kulturar og nokre grupper er psykiske problem tabu. Dei siste åra har det blitt meir akseptert i Noreg å slite med psykiske problem. Kva tenkjer deltakarane?

Ein kan få hjelp av fastlegen, ein psykolog eller psykiater, eller av andre fagfolk. Det kan òg vere fint å snakke med familie og vener.

Snakk saman

Sjå kommentarar over. Migrasjon vil sannsynlegvis påverke den psykiske helsa på eit eller anna vis og i større eller mindre grad. Det kan ein gjerne vere open om og snakke om.

Alle liv har opp- og nedturar. Somme dagar er betre enn andre. Det er eit skilje mellom å vere sliten og lei seg, trist eller einsam og det å ha ei psykisk liding. Men sjølv om ein ikkje er sjuk og har ein diagnose, kan ein ha bruk for å snakke med einkvan om situasjonen sin og få hjelp til å arbeide gjennom opplevingar og gå vidare i livet på ein positiv måte.

Læreplan

Grunnleggende ferdigheter

Muntlige ferdigheter
Digitale ferdigheter

Tverrfaglige tema

Folkehelse og livsmestring

Læreplan i samfunnskunnskap for voksne innvandrere etter integreringsloven

gi eksempler på hvordan fysisk og psykisk helse kan bli påvirket av livsstil og ulike hendelser, som for eksempel migrasjon

Kjerneelement

Individ og fellesskap

Læringsaktivitet

Muntlig aktivitet

Psihičko zdravlje

John: Još uvijek me isto boli stomak/trbuh. I loše spavam.
Ljekar/Liječnik: Uradili smo sve moguće pretrage, i ne vidimo da nešto nije u redu s Vašim stomakom/trbuhom.
John: To ne razumijem.
Ljekar/Liječnik Ne, ali kako ste inače? Da li ste još uvijek tužni i usamljeni?
John: Zašto me to pitate? Problem je u stomaku/trbuhu.

  • Zašto ljekar/liječnik pita Johna da li je tužan i usamljen?
  • Zašto se John malo uzrujao?
  • Diskutujte/Diskutirajte o odnosu između psihičkog i fizičkog/tjelesnog zdravlja.
  • Kako se ljudi odnose prema psihičkim problemima u Vašoj domovini i u Norveškoj?
  • Tko može pomoći Johnu?

Nekoliko sedmica/tjedana kasnije:
Ljekar/Liječnik: Dobar dan, Johne! Drago mi je što Vas ponovo vidim. Kako Vam mogu pomoći?
John: Razmišljao sam o onome o čemu smo prošli put razgovarali. Mislim da mi je potrebno malo pomoći. Život mi se čini teškim i komplikovanim/kompliciranim. Nikad se ne osjećam sretno i uvijek sam umoran. Ponekad se i naljutim bez razloga. Osim toga loše spavam i imam noćne more o stvarima koje sam doživio u svojoj domovini.
Ljekar/Liječnik: Mislim da ću Vas uputiti psihologu.
John: Psihologu? Mojoj glavi ništa ne fali.
Ljekar/Liječnik: Ne, ali ponekad razgovor o svojim problemima sa stručnim licem/osobom pomaže. Ne zaboravite da psiholog isto ima obavezu/obvezu čuvanja tajne i ne može ispričati drugima ništa od onoga što mu kažete. Možete jednom otići kod njega i vidjeti može li vam pomoći.
John: Da, da, ne može biti gore od ovoga. Mogu valjda probati.

  • Šta mislite o prijedlogu ljekara/liječnika?
  • Šta mislite o Johnovoj reakciji?

Mnogi ljudi u toku/tijekom života imaju različite psihičke probleme. Uzroci javljanja psihičkih oboljenja mogu biti mnogi. Mogu biti teške životne situacije, kao što su porodični/obiteljski problemi ili problematična situacija na poslu. Ponekad se psihička oboljenja mogu javiti nakon krize, smrtnog slučaja, nesreća ili doživljaja u ratnim situacijama. Neke osobe mogu imati naslijeđeni predispoziciju za pojavu psihičkih oboljenja, a stres može biti pokretački faktor/čimbenik.

Kada nam je teško, možemo imati potrebu za razgovorom s nekim o tome. Ponekad je dovoljno razgovarati s porodicom/obitelji ili prijateljima. Ali ponekad je potrebna profesionalna pomoć. Psiholog ili druga stručna lica/osobe nam često mogu pomoći u nalaženju rješenja za naše probleme. Naš izabrani ljekar/odabrani liječnik nam može dati uput/uputnicu za psihologa ako nam je potreban.

Pogled na psihičko zdravlje se promijenio. Danas će većina stanovništva u Norveškoj imati otvoren stav pun razumijevanja za psihičke bolesti. Većina ljudi smatra da psihički bolesnici moraju dobiti liječenje na isti način kao i oni koji imaju fizička/tjelesna oboljenja. Takođe/Također vlada vjerovanje da se psihička oboljenja mogu izliječiti.

En mann i 60-årene sitter på en stol og snakker med en psykolog. Foto
Fem personer sitter i en sirkel. En mann har hånden støttende på skulderen til en kvinne som forteller om problemene hun har. Foto
GettyImages

Razgovarajte

  • Razgovarajte o pogledu na psihičko zdravlje u različitim vremenima i različitim društvima.
  • Šta mi sami možemo uraditi kako bismo imali dobro psihičko zdravlje?
GettyImages
GettyImages

Odaberite tačan/točan odgovor

Šta većina ljudi u Norveškoj misli o psihičkim bolestima?

Odaberite tačan/točan odgovor

Ko/Tko dobiva psihičke probleme?

Odaberite tačan/točan odgovor

Šta izabrani ljekar/odabrani liječnik može uraditi ako Vam je potreban razgovor s nekim?

Odaberite tačan/točan odgovor

Kako može loše psihičko zdravlje utjecati na nas?

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno.

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Mnogi ljudi u toku/tijekom života imaju različite psihičke probleme.
Samo oni koji imaju naslijeđenu predispoziciju mogu dobiti psihičke probleme.
Stres može biti pokretački faktor/čimbenik psihičkih problema.
Izabrani ljekar/Odabrani liječnik može dati uput/uputnicu za psihologa.
Većina vjeruje da se psihička oboljenja mogu izliječiti.