Praznici/Blagdani i značajni dani
Lærerinnhold
Tips til undervisningen
Start med å snakke om merkedager i egen kultur. Kanskje noen av disse markeres i nærmiljøet i Norge også? Her bør læreren ha undersøkt på forhånd og tipse deltakerne.
Læreren bør også kunne fortelle litt om ulike skikker, små ritualer o.l. som hører til de ulike hellig- og merkedagene i Norge. Slikt kan det være nyttig for deltakerne å kjenne til.
Nasjonaldagen, 17. mai, er et typisk eksempel på dager som deltakerne kan føle for å feire etter hvert.
Samtalestarter
Meryam
Meryam og familien hennes har nettopp kommet til Norge. Det er snart jul, og på skolen jobber klassen med ulike oppgaver om jul og julefeiring. De skal også ha adventskalender og gå rundt juletreet. Meryams foreldre er ikke kristne. Meryam skal lære om kristne tradisjoner på skolen og foreldrene er usikre på hva dette innebærer.
- Hva tenker du om foreldrenes situasjon?
- Hva tenker du om Meryams situasjon?
Amir
Amir går i andre klasse på skolen. Han og familien kom til Norge for kort tid siden. Nå er Amir invitert i bursdagsselskap til en klassekamerat. Foreldrene hans er usikre. De vet ikke hvordan et slikt selskap foregår, og hva som forventes av dem.
- Tror du Amir får gå i selskapet?
- Hvilke grunner kan foreldrene ha til å si ja eller nei?
- Hvilke konsekvenser kan det få for Amir om han får gå i selskapet eller ikke?
Lenker
Tips til undervisninga
Start med å snakke om merkedagar i deltakarane sin eigen kultur. Kanskje blir nokre av desse merkedagane markerte i nærmiljøet her i Noreg òg? Her bør læraren ha undersøkt litt på førehand og tipse deltakarane.
Læraren bør òg kunne fortelje litt om ulike skikkar, små ritual og liknande som høyrer til dei ulike helge- og merkedagane i Noreg. Det kan vere nyttig for deltakarane å kjenne til slikt.
Nasjonaldagen, 17. mai, er eit typisk døme på ein dag som deltakarane etter kvart kan føle for å feire.
Samtalestartar
Meryam
Meryam og familien hennar er nettopp komne til Noreg. Det er snart jul, og på skulen jobbar klassen med ulike oppgåver som har med jul og julefeiring å gjere. Dei skal òg ha adventskalender og gå rundt juletreet. Foreldra til Meryam er ikkje kristne. Meryam skal lære om kristne tradisjonar på skulen, og foreldra er usikre på kva dette inneber.
- Kva tenkjer du om situasjonen til foreldra?
- Kva tenkjer du om situasjonen til Meryam?
Amir
Amir går i andre klasse på skulen. Det er ikkje så lenge sidan han kom til Noreg med familien sin. No har ein klassekamerat invitert Amir til bursdagsselskap. Foreldra er usikre. Dei veit ikkje korleis eit slikt selskap går føre seg eller kva som er venta av dei.
- Trur du at Amir får gå i selskapet?
- Kva grunnar kan foreldra ha for å seie ja eller nei?
- Kva følgjer kan det få for Amir om han får eller ikkje får gå i selskapet?
Praznici/Blagdani i značajni dani
Prvi dan Nove godine
Prvi dan u godini je 1. januar/siječanj. Taj dan nazivamo i Prvi dan Nove godine. Tada su prodavnice/trgovine zatvorene, mnogi imaju slobodan dan, a djeca ne idu u školu.
Nacionalni dan Laponaca
6. februara/veljače Laponci u Finskoj, Norveškoj, Rusiji i Švedskoj obilježavaju Nacionalni dan Laponaca. To je zvaničan dan kada se ističe zastava, ali ne i neradni dan.
Dan žena
8. mart /8. ožujak je Međunarodni dan žena. U Norveškoj je po prvi put obilježen 1915. godine. Tokom/Tijekom 1970-ih godina mnogi su se angažovali/založili za ravnopravnost i prava žena, a od 1972. godine se Međunarodni dan žena obilježava svake godine u Norveškoj. Neko/Netko učestvuje/sudjeluje u povorkama za 8. mart/8. ožujak, a tada se drže i govori i apeli. 8. mart/8. ožujak nije zvaničan neradni dan.
Uskrs
Uskrs pada u martu/ožujku ili aprilu/travnju. Vrijeme varira iz godine u godinu. Uskrs je hrišćanski/kršćanski praznik/blagdan koji se slavi u sjećanje na Isusovu smrt i uskrsnuće. Uskrs mnogima ne predstavlja prvenstveno/poglavito vjerski praznik/blagdan, već samo nekoliko dodatnih neradnih dana nakon duge zime.
Veliki četvrtak, Veliki petak, Uskrs i Uskršnji ponedjeljak su vjerski praznici/blagdani. Prodavnice/Trgovine su zatvorene, a mnogi za ove dane ne rade. Djeca u školskom uzrastu/školskoj dobi imaju raspust/praznike tokom/tijekom uskršnjih praznika, a mnogo ljudi uzima i odmor/dopust uz ove dane.
Spasovdan i Duhovi
Spasovdan i Duhovi su druga dva hrišćanska praznika/kršćanska blagdana. Spasovdan pada u četvrtak, 40 dana nakon Uskrsa. Duhovi su deset dana nakon Spasovdana. Na Spasovdan i Duhovski ponedjeljak mnogi imaju slobodan dan, a prodavnice/trgovine su zatvorene.
Praznik rada
1. maj/1. svibanj je Međunarodni praznik rada. Mnogi učestvuju/sudjeluju u povorkama i izražavaju kojim su političkim pitanjima zaokupljeni. 1. maj/1. svibanj je državni neradni dan, i prodavnice/trgovine su zatvorene.
Dan državnosti
17. maj/17. svibanj je Dan državnosti Norveške. Slavimo to što je Norveška dobila sopstveni /vlastiti ustav 17. maja/17. svibnja 1884. 17. maj/17. svibanj je prvenstveno/poglavito dan djece. Gotovo sva djeca u obdaništima/vrtićima i školama se dotjeruju, učestvuju/sudjeluju u povorkama, mašu norveškom zastavom i pjevaju. U povorci učestvuju/sudjeluju i muzički/glazbeni orkestri u divnim uniformama. Mnoga djeca sviraju u ovim orkestrima.
17. maja/17. svibnja djeca mogu jesti sladoled i viršle/hrenovke koliko god žele. Djeca u Norveškoj željno iščekuju ovaj dan. 17. maj/17. svibanj je državni neradni dan, i prodavnice/trgovine su zatvorene.
Božić
U decembru /prosincu mnogi slave Božić u Norveškoj. Božić je hrišćanski praznik/kršćanski blagdan kojim se obilježava Isusovo rođenje. Božić i božićna proslava je za većinu važna tradicija. Božić je prije svega porodični/obiteljski praznik/blagdan.
24. decembar/24. prosinac nazivamo Badnje veče. Tada se obično jede tradicionalna božićna večera u krugu porodice/obitelji. Tradicije variraju u različitim dijelovima zemlje. Većina porodica/obitelji ima također i sopstvene/vlastite tradicije i smatraju da je bitno pridržavati ih se. Uobičajeno je davati poklone/darove jedni drugima na Badnje veče - božićni pokloni/darovi.
Prvi i drugi dan Božića su vjerski praznici/blagdani. Prodavnice/Trgovine su zatvorene, a mnogi imaju tada slobodne dane. Djeca u školskom uzrastu/dobi imaju raspust tokom božićnih praznika/praznike tijekom božićnih blagdana, a mnogo ljudi uzima i odmor/dopust uz ove dane.
Novogodišnje veče
Posljednji dan u godini je 31. decembar/prosinac. Ovo veče se zove novogodišnje veče/novogodišnaj večer, i mnogi ga proslavljaju zajedno sa porodicom/obitelji i prijateljima. Oko ponoći često se vide rakete i vatromet koji osvjetljavaju tamno noćno nebo. Novogodišnje veče/Novogodišnja večer nije neradni dan.
Tradicije i značajni dani koji ne prate kalendar: rođendan, svadba,
krštenje, krizma i sahrana/pogreb.
Razgovarajte
- Koje značajne dane znate od ranije? Kako ste navikli da ih obilježavate?
- Zašto ljudi slave različite značajne dane?
- Koji značajni dani su Vam važni? Kako će se njihovo obilježavanje promijeniti sada kada živite u Norveškoj?
- Možete li zamisliti da neki od tipičnih norveških značajnih dana, mogu postati bitni i Vama nakon nekog vremena?
Odaberite tačan/točan odgovor
Koji dani nisu neradni dani?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kada je Dan državnosti Norveške?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kako zovemo posljednji dan u godini?
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?
Odaberite tačnu/točnu sliku
Koji od ovih značajnih dana je zvaničan neradni dan u Norveškoj?