Plata/Plaća i porez

Lærerinnhold

Tips til undervisningen

Lønn

Samtalestarter

Hvilke av disse faktorene er med på å bestemme lønnen i hjemlandet ditt? Hvilke av disse faktorene er med på å bestemme lønnen i Norge?

Skatt

Målet med undervisningen er å skape en forståelse for at det norske velferdssamfunnet er bygget på tanken om at vi skal yte etter evne og få etter behov (jf. tidligere statsminister Einar Gerhardsen). Dette er bakgrunnen for progressiv skattelegging og de ulike velferdsytelsene som innbyggerne får. Noen velferdsytelser mottas av alle i ulike faser av livet (utdanning, barnetrygd, subsidiert lege, alderspensjon), mens vi mottar andre ytelser i spesielle situasjoner (dagpenger ved arbeidsløshet, sosialhjelp, gratis sykehusbehandling, o.a.).

Den norske velferdsmodellen vil falle sammen uten skatteinngang. Mange tenker at vi betaler mye skatt i Norge, men når vi går gjennom alle velferdsordningene, vil mange tenke at skatten er en billig inngangsbillett til disse ordningene.

De fleste arbeidstakere betaler mellom 30 % og 40 % av lønnen sin i skatt. Hvis situasjonen din endrer seg, og du for eksempel får en ny jobb der du tjener mer, må du gi beskjed til skatteetaten gjennom å logge deg inn på www.skatteetaten.no.

Det finnes tre forskjellige typer skattekort: frikort, prosentkort og tabellkort. Du ser og endrer skattekortet ditt når du logger inn på www.skatteetaten.no. Arbeidsgiver henter ut skattekortet digitalt.

«I mars/april hvert år får alle som mottar lønn, pensjon eller uføretrygd en skattemelding. Det er en oversikt over dine inntekter, fradrag, formue og gjeld. For å være sikker på at du ikke betaler for mye skatt, må du sjekke at opplysningene i skattemeldingen er riktige.»

Skriftlig arbeidsavtale

Avtalen dokumenterer at en er ansatt i en virksomhet. Som ansatt har man både rettigheter og plikter. Arbeidsavtalen skal si noe om arbeidstid, lønn og eventuelt tilleggsytelser. Stillingsprosenten skal komme fram. Uten en skriftlig avtale, står en på bar bakke om en skulle miste jobben, bli permittert eller lignende. Uten en arbeidsavtale vil en ikke kunne få dagpenger gjennom Nav, selv om en har betalt skatt av arbeidsinntekten.

Svart arbeid

Arbeidstakere som jobber svart, står uten rettigheter når det gjelder arbeidstid, lønnsutbetalinger, forutsigbarhet og sikkerhet for fremtiden. I tillegg mister samfunnet verdifulle skatteinntekter som er nødvendige for å holde velferdssamfunnet i gang.

Tips til undervisninga

Løn

Samtalestartar

Kva for nokre av faktorane som er lista opp over, er med på å avgjere løn i heimlandet ditt?
Kva for nokre av faktorane er med på å avgjere løn i Noreg?

Skatt

Målet med undervisninga er å skape forståing for at det norske velferdssamfunnet er bygd på tanken om at vi skal yte etter evne og få etter behov (jf. tidlegare statsminister Einar Gerhardsen). Dette er bakgrunnen for progressiv skattlegging og dei ulike velferdsytingane som innbyggjarane får. Nokre velferdsytingar får vi alle i ulike fasar av livet (utdanning, barnetrygd, subsidiert lege, alderspensjon), medan andre ytingar blir gjevne i spesielle situasjonar (dagpengar ved arbeidsløyse, sosialhjelp, gratis sjukehusbehandling o.a.).

Den norske velferdsmodellen vil falle saman utan skatteinngang. Mange tenkjer at vi betaler mykje skatt i Noreg, men når vi no går gjennom alle velferdsordningane, vil mange tenkje at skatten er ein rimeleg inngangsbillett til desse ordningane.

Dei fleste arbeidstakarar betaler mellom 30 % og 40 % av løna si i skatt. Dersom situasjonen din endrar seg, til dømes dersom du får ein ny jobb der du tener meir, må du melde frå til skatteetaten om dette ved å logge deg inn på www.skatteetaten.no.

Det finst tre ulike typar skattekort: frikort, prosentkort og tabellkort. Du kan sjå og endre skattekortet ditt ved å logge deg inn på www.skatteetaten.no. Arbeidsgjevaren hentar ut skattekortet digitalt.

Frå skatteetaten.no:
«I mars/april kvart år får alle som får løn, pensjon eller uføretrygd, ei skattemelding. Det er ei oversikt over dine inntekter, frådrag, formue og gjeld. For å vere sikker på at du ikkje betaler for mykje skatt, må du sjekke at opplysningane i skattemeldinga er rette.»

Skriftleg arbeidsavtale

Avtalen dokumenterer at ein er tilsett i ei verksemd. Som tilsett har ein både rettar og plikter. Arbeidsavtalen skal seie noko om arbeidstid, løn og eventuelle tilleggsytingar. Stillingsprosenten skal kome fram. Om ein ikkje har ein skriftleg avtale, står ein på bar bakke dersom ein skulle miste jobben, bli permittert eller liknande. Utan arbeidsavtale kan ein ikkje få dagpengar gjennom Nav, uansett om ein har betalt skatt av arbeidsinntekta.

Svart arbeid

Arbeidstakarar som jobbar svart, står utan rettar når det gjeld arbeidstid, lønsutbetaling og ei føreseieleg og trygg framtida. I tillegg mister samfunnet verdifulle skatteinntekter som trengst for å halde velferdssamfunnet i gang.

Læreplan

Grunnleggende ferdigheter

Digitale ferdigheter
Muntlige ferdigheter

Tverrfaglige tema

Demokrati og medborgerskap

Læreplan i samfunnskunnskap for voksne innvandrere etter integreringsloven

gi eksempler på hva skattefinansiert velferd innebærer
gi eksempler på rettigheter og plikter man har som arbeidstaker, knyttet til for eksempel fagorganisering, medbestemmelse og arbeidsmiljø

Kjerneelement

Individ og fellesskap

Læringsaktivitet

Muntlig aktivitet

Plata/Plaća i porez

Nærbilde av to hender som åpner et brev. Foto
GettyImages

Plata/Plaća

Kada pričamo o plati/plaći u Norveškoj, često pričamo o godišnjoj plati/plaći ili satnici. Prosječna godišnja bruto plata/plaća u Norveškoj je oko šesto i sedamdeset hiljada/tisuća norveških kruna prije oporezivanja (2023). Žene u prosjeku zarađuju manje od muškaraca. To se može objasniti činjenicom da žene češće rade nepuno radno vrijeme, i češće biraju zanimanja u kojima su zarade niže, između ostalog.

Plata/Plaća je stvar pregovora. Pregovori se odvijaju ili direktno/izravno između poslodavca i zaposlenog/zaposlenika, ili između predstavnika zaposlenih/zaposlenika i predstavnika poslodavaca. Često sindikat pregovara u ime svojih članova kada su radnici organizovani/organizirani u sindikat.

Plata/Plaća se obično isplaćuje na tekući račun jednom mjesečno na određeni datum. Zaposleni/Zaposlenik dobiva i platni/isplatni listić koji sadrži informacije o plati/plaći i poreskom/poreznom odbitku.

Izvor: SSB (Centralni biro/Središnji ured za statistiku)

Porez

Norveški model društva je u potpunosti/cijelosti zavistan/ovisan od toga da građani plaćaju različite poreze i doprinose. Porezi i doprinosi između ostalog finansiraju/financiraju naše pogodnosti socijalne sigurnosti. Svi zaposleni/zaposlenici u Norveškoj plaćaju poreze opštini/općini u kojoj žive, kao i državi. Poslodavci takođe/također plaćaju poreze opštini/općini i državi.

En person sitter hjemme i sofaen. Foran seg har hun en PC, mange papirer og en kalkulator. Foto
GettyImages

Svi koji zarađuju više od minimalnog godišnjeg iznosa, moraju plaćati porez. Ne plaćaju svi isti porez. Oni koji zarađuju mnogo, plaćaju najviše poreza. Oni koji zarađuju malo, plaćaju niži porez. Ideja je da oni koji imaju mnogo trebaju dati mnogo zajednici.

Poslodavac mora znati koliko se poreza odbija kada počinjete raditi. Poreska uprava/Porezna uprava obračunava koliko poreza morate platiti. Vaša je odgovornost da poreska uprava/porezna uprava ima tačne/točne podatke o vama. Informacije o sebi možete vidjeti i izmijeniti na internet/internetskoj stranici Poreske uprave/Porezne uprave. Poslodavac digitalno preuzima Vašu poresku/poreznu karticu.

Poslodavac je dužan da od bruto plate/plaće zaposlenog/zaposlenika odbije porez prije isplate plate/plaće. Poslodavac novac od poreza uplaćuje državi.

Poreska prijava/Porezna prijava

Porez koji se plaća se obračunava na osnovu/temelju informacija koje poreska uprava/porezna uprava ima o Vama. Svi dobivaju pregled prihoda i sličnog za prethodnu godinu u martu/ožujku odn. aprilu/travnju. Ovaj pregled se dostavlja u digitalnoj formi/digitalnom obliku, i potrebno je ulogovati se/prijaviti se na www.skattetaten.no da bi se provjerile brojke. Ukoliko je plaćeno previše poreza, vrši se povrat novca. Ukoliko je plaćeno nedovoljno poreza, dobiva se faktura/račun koja se mora platiti.

Ugovor o radu

Nærbilde av en hånd som skriver under på et papir. Hånden skriver under på en arbeidsavtale. Foto
GettyImages

Svi koji se zaposle, imaju pravo na ugovor o radu u pisanoj formi/pisanom obliku. I zaposleni/zaposlenik i poslodavac moraju potpisati ugovor. U zakonu o radu je navedeno šta ugovor o radu treba sadržati. Ugovor treba sadržati opis pozicije, platu/plaću i dogovor o radnom vremenu, između ostalog .

Rad na crno

Raditi na crno znači raditi bez ugovora o radu ili ne plaćati porez. Poslodavac u tom slučaju ne plaća ni doprinose na teret poslodavca, ni doprinose za penziono/mirovinsko i socijalno osiguranje zaposlenog/zaposlenika. Rad na crno je nezakonit i smatra se privrednim/gospodarskim kriminalom. I zaposleni/zaposlenik i poslodavac mogu biti kažnjeni za rad na crno.

Rad na crno je takođe/također nemoralan. Zaposleni/Zaposlenik koji ne plaća porez ne doprinosi zajednici. Država svake godine gubi mnogo miliona/milijuna norveških kruna prihoda od poreza, doprinosa na teret poslodavca i doprinosa za penziono/mirovinsko i socijalno osiguranje zaposlenih/zaposlenika zbog rada na crno. To je novac koji treba pomoći prilikom plaćanja pogodnosti socijalne sigurnosti.

Osim što je nezakonit i nemoralan, rad na crno može imati velike posljedice po zaposlenog/zaposlenika:

  • nema plate/plaće za vrijeme bolesti
  • nema regresa
  • nema penzionih/mirovinskih bodova
  • nema prava na naknadu u slučaju nezaposlenosti
  • nema osiguranja u slučaju nezgode na radu
  • nema mogućnost dizanja kredita u banci
  • nema ugovora o radu – nema potvrde o prestanku radnog odnosa –nema dokumentovanog/dokumentiranog radnog iskustva – teško je dobiti nov posao

Razgovarajte

  • Kakav je poreski sistem/porezni sustav u Vašoj domovini?
  • Kakve bi bile posledice/posljedice po norveško društvo ako građani ne bi plaćali porez?
  • Zašto je ugovor o radu u pisanoj formi/pisanom obliku važan?
  • Diskutujte/Diskutirajte o posljedicama rada na crno, kako za pojedinca, tako i za društvo.

Odaberite tačan/točan odgovor

Šta je bruto plata/plaća?

Odaberite tačan/točan odgovor

Šta je platni/isplatni listić?

Odaberite tačan/točan odgovor

Šta je rad na crno?

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Svi koji zarađuju više od minimalnog godišnjeg iznosa moraju plaćati porez.
Samo se poslodavac kažnjava ukoliko se otkrije rad na crno.
Svi koji se zaposle imaju pravo na ugovor o radu u pisanoj formi/pisanom obliku.
Neto plata/plaća je plata/plaća prije poreskog/poreznog odbitka.
Plata/Plaća se obično prima dva puta godišnje.

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno


Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Žene u prosjeku zarađuju manje od muškaraca u Norveškoj.
Plaćanje poreza je dobrovoljno/dragovoljno, ali većina ljudi odlučuje da ga plaća.
Oni koji mnogo zarađuju, plaćaju mnogo poreza, dok oni koji malo zarađuju, plaćaju manje.
Poreska uprava/Porezna uprava je dužna da ima tačne/točne informacije o Vama.
Zaposleni/Zaposlenik koji ne plaća porez ne doprinosi zajednici.