Saradnja/Suradnja dom-škola

Lærerinnhold

Tips til undervisningen

Brev fra læreren

Kanskje noen deltakere kjenner seg igjen i bestemorens bekymringer? Det er nok flere som har den erfaringen at skolen kun tar kontakt med hjemmet dersom noe er galt. Vi ser i samtalen at både moren og datteren har en annen oppfatning og er vant til at det er samarbeid mellom skole og hjem gjennom hele skolegangen.

Snakk sammen

Det kan være viktig å bruke tid på å snakke om at skolen skal være et godt sted å være for alle. Hvem er alle? Vi tenker at dette innbefatter både små og store, elever med ulike forutsetninger, familieforhold, osv. Det sier noe om undervisningssituasjonen, men også om friminuttene og om skoleveien. Elevene skal læres opp til å bli empatiske mennesker som viser respekt og empati for andre, både medelever og lærere. Lærerne skal omgås elevene med samme respekt og empati.

Last ned dokumentet med rettigheter og plikter i skolen. Diskuter foreldrenes, elevenes og skolens rettigheter og plikter. Oversett gjerne teksten til deltakernes språk.

Elevene skal læres opp til å bli ansvarlige medborgere i et demokrati. Helt fra de er små får de være med på å ta beslutnnger som omfatter skolehverdagen sin, for eksempel gjennom elevrådsarbeid, å være med i ulike grupper som gjennomfører ulike arrangementer, osv.

Elevene jobber mye i grupper helt fra de tidlige klassetrinnene. På denne måten lærer de at alle må bidra i gruppen og at gruppen har et felles ansvar for resultatet. Det er ikke veldig populært å være en som lener seg tilbake og lar de andre i gruppen gjøre hele jobben. Dette kan også ses på som et ledd i opplæringen til å være medborger i et demokrati, en beboer eller forelder som tar del i dugnader,osv.

Utfordringer i hjem–skolesamarbeidet:

Kan dette gjelde noen i deltakergruppen din? Hvis det er tilfelle, bør det brukes tid på dette. Snakk om hvorfor det kan bli utfordringer og problemer. Er deltakerne bekymret for noe? Er det noe de misforstår?

Tips til undervisninga

Brev frå læraren

Kanskje nokre av kursdeltakarane kjenner seg att i uroa til bestemora? Det er nok fleire som har den erfaringa at skulen berre tek kontakt med heimen dersom det er noko gale. Vi ser i samtalen at både mora og dottera har ei anna oppfatning og er vane med at skulen og heimen samarbeider gjennom heile skulegangen.

Snakk saman

Det kan vere viktig å bruke tid på å snakke om at skulen skal vere ein god stad å vere for alle. Kven er alle? Vi tenkjer at dette dekkjer både store og små, elevar med ulike føresetnader og familiesituasjonar, osv. Det seier noko om undervisningssituasjonen, men òg om friminutta og skulevegen. Elevane skal lærast opp til å bli empatiske menneske som syner respekt for og empati med andre, både medelevar og lærarar. Lærarane skal omgåast elevane med same respekt og empati.

Last ned dokumentet med rettar og plikter i skulen. Diskuter rettane og pliktene til foreldra, elevane og skulen. Omset gjerne teksten til språka/språket til deltakarane.

Elevane skal lærast opp til å bli ansvarlege medborgarar i eit demokrati. Heilt frå dei er små får dei vere med på å ta avgjerder om skulekvardagen sin, til dømes gjennom elevrådsarbeid, ved å vere med i grupper som organiserer ulike arrangement, osv.

Elevane jobbar mykje i grupper heilt frå dei tidlege klassetrinna. På denne måten lærer dei at alle må bidra i gruppa, og at gruppa har eit felles ansvar for resultatet. Det er ikkje spesielt populært å vere ein som lenar seg tilbake og let dei andre i gruppa gjere heile jobben. Dette kan ein òg sjå som eit ledd i opplæringa av barna til å bli medborgarar i eit demokrati, ein bebuar eller forelder som er med på dugnadar, osv.

Utfordringar i samarbeidet mellom heimen og skulen:

Kan dette gjelde medlemar av deltakargruppa di? Dersom det er tilfelle, bør de bruke tid på dette. Snakk om kvifor utfordringar og problem kan oppstå. Uroar deltakarane seg for noko? Er det noko dei misforstår?

Læreplan

Grunnleggende ferdigheter

Muntlige ferdigheter
Digitale ferdigheter

Tverrfaglige tema

Folkehelse og livsmestring

Læreplan i samfunnskunnskap for voksne innvandrere etter integreringsloven

samtale om sentrale verdier som det norske skole- og utdanningssystemet bygger på, og hva som forventes av foreldre i samarbeidet mellom skole og hjem

Kjerneelement

Individ og fellesskap
Demokratiforståelse og deltakelse

Læringsaktivitet

Muntlig aktivitet

Saradnja/Suradnja dom-škola

Et skrivebord sett ovenfra med notatblokk, blyant og hender som skriver på laptop. Foto.
AdobeStock

Kći: Evo pisma od mog nastavnika. Moraš doći na razgovor o napretku i rezultatima sljedeće nedjelje / sljedećeg tjedna.

Nana/Baka: Zašto je nastavnik napisao to pismo? Jesi li uradila nešto pogrešno?

Kći: Ne, to je uobičajen razgovor s nastavnikom. Svi su u razredu dobili to pismo.

Nana/Baka: Jesi li sigurna da ništa pogrešno nisi uradila? Kada sam ja išla u školu, roditelji su razgovarali s nastavnikom samo kad su se djeca loše ponašala.

Majka: Znaš, sada nije tako. Rado ću porazgovarati s nastavnikom da čujem kako ide. Imam i neka pitanja u vezi/svezi sa zadaćom.

Mor sitter på en stol, datteren står ved siden av. De snakker med kvinnelig lærer som sitter bak en pult. Foto.
AdobeStock

Roditelji snose glavnu odgovornost za svoju djecu. Ipak, dobro je za djecu i mlade ako im roditelji sarađuju/surađuju s obdaništem/vrtićem i školom kada je u pitanju njihovo vaspitanje/odgoj i obrazovanje.

Roditelji i škola treba zajedno sa samim djetetom da se postaraju/skrbe da će dijete naučiti sve što mu treba. Najmanje dva puta godišnje učenik, roditelji i nastavnik trebaju razgovarati o obrazovnom razvoju i o tome kako je djetetu u školi.

Važno je da roditelji čitaju i upoznaju se sa svim pisanim podacima od škole. Roditelji mogu kontaktirati nastavnika ili druge zaposlene/zaposlenike u školi ukoliko im nešto nije jasno.

Razgovarajte

  • Šta znači tvrdnja da škola treba biti dobro mjesto boravka za sve?
  • Šta znači suodlučivanje i suodgovornost?

Ponekad saradnja/suradnja ne funkcioniše/funkcionira kako bismo željeli. Roditelji i škola mogu imati različita mišljenja o tome šta je važno i ispravno. Drugi problem može biti da škola i roditelji imaju različita očekivanja jedni od drugih. Neki nastavnici Vam mogu prepričati neke ovakve situacije:

  • Roditelji ne dolaze na roditeljske sastanke i razgovore o napretku i rezultatima.
  • Roditelji odvode djecu na raspust/odmor u domovinu. Ne vraćaju se kada škola počne u avgustu/kolovozu. Djeca krenu u školu nakon nekoliko nedjelja/tjedana ili mjeseci.
  • Djeca rođena u Norveškoj loše govore norveški jezik kada krenu u školu.
  • Roditelji ne žele da djeca učestvuju/sudjeluju u nastavi koja se odvija van/izvan škole, recimo na kampovanju/kampiranju.
  • Učenici ne smiju da učestvuju/sudjelovati u nastavi fizičkog vaspitanja/tjelesnog odgoja ili plivanju.
  • Zašto neki roditelji prave ovakve izbore?
  • Kakve mogu biti posljedice po djecu?
  • Razgovarajte o mogućim rješenjima ovih problema.
Tenåringsjente sammen med andre ungdommer. Smiler. Foto
GettyImages

Odaberite tačan/točan odgovor.

Koliko često nastavnik, učenik i roditelji imaju razgovore o tome kako je učeniku u školi i njegovom/njezinom obrazovnom razvoju?

Odaberite tačan/točan odgovor.

O čemu se razgovara na razgovoru s nastavnikom?

Odaberite tačan/točan odgovor.

Ponekad saradnja/suradnja ne funkcioniše/funkcionira kako bismo željeli. Šta može biti problem? Više odgovora je tačno/točno.

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Važno je da roditelji pročitaju i razumiju sve pisane informacije koje dobivaju iz škole.
Informacije se od škole dobivaju preko Fejsbuka/Facebook-a.
Roditelji mogu kontaktirati nastavnika ili druge zaposlene/zaposlenike u školi ukoliko im nešto nije jasno.
Roditelji i škola se uvijek slažu oko toga šta je važno i ispravno.
Roditelji snose glavnu odgovornost za svoju djecu.

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno.

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Škola s roditeljima dijeli odgovornost za obrazovanje djece.
Dijete se samo treba postarati/potruditi da nauči ono što mu treba.
U redu je ne pratiti pisane informacije od škole.
Neki nastavnici govore da je problem ako učenici ne smiju učestvovati/sudjelovati u nastavi fizičkog vaspitanja/tjelesnog odgoja ili plivanju.