Norveška od 1814. do 1905. godine
Lærerinnhold
Tips til undervisningen
Nasjonalromantikken: Spill Grieg i klassen (for eksempel «I Dovregubbens hall» og/eller «Morgenstemning») og vis et av de nasjonalromantiske maleriene på lerretet/skjermen.
Snakk sammen
Her er det viktig å ta i bruk deltakernes egne erfaringer og tanker rundt nasjonalfølelse. Samtidig må læreren kjenne deltakergruppa si godt. Det kan sitte deltakere i gruppen som tilhører minoriteter og majoriteter i hjemlandet og det kan oppstå vanskelige situasjoner i klasserommet.
Nasjonaldagen feires på ulike måter rundt i verden. I Norge er det fokus på barna, barnetog, korpsmusikk, leker og is. Mange steder kan fokuset rundt nasjonaldagen være på militæret og ulike parader.
Forholdet mellom Norge og Sverige (og Danmark) er i dag vennskapelig. Vi har på mange måter felles verdier og kultur, og forstår hverandre språklig.
Stikkord til spørsmålet om utviklingen av Norge: grunnlov, nasjonalfølelse, unionsoppløsning, litteratur og kunst, dannelsen av politiske partier, industri, utvandring, humanistiske verdier inspirert av bl.a. den franske revolusjonen og den amerikanske uavhengighetserklæringen
Lenker
- Om folkeavstemninger, stortinget.no
- Om Napoleonskrigene, eidsvoll1814.no
- Samleside om Norge i 1814, norgeshistorie.no
- Samleside om 1814, eidsvoll1814.no
- Artikkel om nasjonalromantikken, nrk.no
- Om Ivar Aasen, aasentunet.no
- Norge blir et industriland, norgeshistorie.no
- Om 7. juni 1905, norgeshistorie.no
Tips til undervisninga
Nasjonalromantikken: Spel Grieg i klassen (til dømes I Dovregubbens hall og/eller Morgenstemning) og vis eit av dei nasjonalromantiske måleria på lerretet/skjermen.
Snakk saman
Her er det viktig å bruke deltakarane sine eigne erfaringar og tankar om nasjonalkjensle. Samstundes må læraren kjenne deltakargruppa si godt. Det kan sitje deltakarar i gruppa som høyrer til minoritetar og majoritetar i heimlandet, og det kan oppstå vanskelege situasjonar i klasserommet.
Nasjonaldagar blir feira på ulike måtar rundt om i verda. I Noreg fokuserer vi på barn, barnetog, leikar og is. Mange stader står militæret og ulike paradar i fokus for nasjonaldagsfeiringa.
I dag er forholdet mellom Noreg og Sverige (og Danmark) venskapeleg. Vi har på mange måtar felles verdiar og kultur, og vi forstår kvarandre sine språk.
Stikkord til spørsmålet om utviklinga av Noreg: Grunnlov, nasjonalkjensle, unionsopplysing, litteratur og kunst, danning av politiske parti, industri, utvandring, humanistiske verdiar inspirerte av m.a. den franske revolusjonen og den amerikanske uavhengigheitserklæringa
Lenkjer
Norveška od 1814. do 1905. godine
Raspad unije i nova unija
U Evropi/Europi se početkom 19. vijeka/stoljeća vodilo više ratova, između ostalog veliki rat između Engleske s jedne strane i Francuske s druge. Ovaj konflikt se naziva Napoleonovi ratovi. Danska-Norveška je stajala na Francuskoj strani, a kada je Francuska izgubila rat, danski kralj se morao odreći Norveške u korist Švedske koja je bila na strani Engleske.
Stoga se unija između Danske i Norveške raspala. Mnogi Norvežani su se nadali da će Norveška postati samostalna zemlja, te se 112 moćnih ljudi sastalo u Eidsvolu. Oni su između ostalog htjeli napisati ustav za samostalnu Norvešku. Dana 17. maja/svibnja te godine Norveška je dobila svoj ustav i stoga je 1814. važna godina u norveškoj istoriji/povijesti.
Norveška je ipak bila prisiljena ući u uniju sa Švedskom, te je novembra/studenoga 1814. godine unija između Švedske i Norveške postala činjenica. Unija sa Švedskoj je bila labavija nego prethodna unija s Danskom. Norveška je mogla da zadrži svoj ustav s nekim izmjenama i imala je i unutrašnju/unutarnju samoupravu. Narodna skupština, Norveški parlament (Stortinget), je osnovana 1814. godine.
Spoljnom/Vanjskom politikom je upravljano iz Švedske, a kralj ovih dviju zemalja je bio švedski. On se zvao Karl Johan i glavna ulica u Oslu nosi ime po ovom kralju.
Nacionalni romantizam i norveški identitet
Oko polovine/polovice 19. vijeka/stoljeća u Evropi/Europi se pojavio novi pravac/smjer u umjetnosti i kulturi. On se naziva nacionalnim romantizmom. Bilo je važno ukazati na nacionalne osobenosti i često ih učiniti boljim nego što su one bile u stvarnosti. U Norveškoj je naročito naglašavana lijepa priroda, a seljačko društvo se smatralo “tipično norveškim”. Nacionalni romantizam je došao do izražaja i u književnosti, likovnoj umjetnosti i muzici/glazbi. Mnogi odrasli su počeli osjećati ponos zbog toga što su Norvežani, a mnogi su željeli da Norveška postane samostalna zemlja.
Nakon više stotina godina u uniji s Danskom pisani jezik u Norveškoj je bio danski. Pisani jezik koji danas znamo kao bukmol/bokmål je ponorveženi danski jezik. U periodu/razdoblju nacionalnog romantizma mnogi Norvežani su smatrali da bi trebali imati sopstveni/vlastiti pisani jezik koji ne bi potjecao od danskog jezika. Lingvista Ivan Osen/Aasen je stoga putovao uokolo po Norveškoj i skupljao jezičke primjere iz raznih dijalekata. Iz ovih primjera je napravio novi pisani jezik, ninošk/nynorsk. I ninošk/nynorsk i bukmol/bokmål su se mnogo razvili od 19. vijeka/stoljeća, ali su oba jezičke forme/jezična oblika zvanično priznate. Osim toga je i laponski je zvaničan jezik u Norveškoj.
Od zemljoradnje do industrije
Ranije je Norveška bila seljačko društvo. Sredinom 19. vijeka/stoljeća oko 70 posto stanovništva Norveške je živjelo u selima. Uglavnom su se bavili zemljoradnjom i ribarstvom. Život je za mnoge bio težak. Broj stanovnika je rastao, a nije bilo dovoljno zemlje i posla za sve. U isto vrijeme su se zbile promjene u gradovima. Ovdje su se otvorile fabrike/tvornice i mnogi su se preselili iz sela u gradove ne bili dobili posao. Porodice/Obitelji su često imale mnogo djece, a nije bio neuobičajeno da više porodica/obitelji živi skupa u jednom malom stanu. I mnogo djece je moralo raditi u fabrikama/tvornicama kako bi porodice/obitelji uspele/uspjele preživjeti.
Prije 1850. godine oko 50 posto stanovništva je živjelo u gradovima. Krajem/Koncem 19. vijeka/stoljeća 35 posto ljudi je živjelo u gradovima. Godine 1900. je 23 posto radno aktivnog stanovništva radilo u industriji. Između 1850. i 1920. godine emigriralo je oko osamsto hiljada/tisuća Norvežana u Ameriku.
Slobodna i samostalna zemlja
Nakon što su nastale političke nesuglasice s kraljem u Švedskoj, Norveški parlament je 7. juna/lipnja 1905. godine izjavio da švedski kralj više nije i kralj Norveške, te da se unija između Švedske i Norveške raspada. Reakcije u Švedskoj su bile silovite i skoro da je izbio rat između Norveške i Švedske. U dva referenduma iste godine odlučeno je da se unija sa Švedskom raspadne i da nova država Norveška bude monarhija.
Švedski kralj je prihvatio rezultate ovim referenduma. Danski princ Karl/Carl je izabran za novog kralja Norveške. On je uzeo norveško kraljevsko ime Hokon/Haakon. Kralj Hokon/Haakon 7. je bio kralj Norveške od 1905. do svoje smrti 1957. godine.
Razgovarajte
- Zašto slavimo 17. maj/svibanj u Norveškoj?
- Dan državnosti se u različitim zemljama slavi različito. Kako se slavi dan državnosti u zemljama koje poznajete? Šta je slično i različito u norveškom načinu proslave dana?
- U 19. vijeku/stoljeću nacionalni osjećaj je jačao među mnogim Norvežanima. Šta je nacionalni osjećaj i kako se on stvara?
- Šta može biti negativno sa snažnim nacionalnim osjećajem, a šta može biti pozitivno?
- Mislite li da vrijeme provedeno u uniji između Norveške i Švedske ima neki značaj za odnos između tih dviju zemalja?
- Sada ste naučili nešto o norveškoj istoriji/povijesti u periodu/razdoblju od 1814. do 1905. godine. Mislite li da je nešto od toga što ste naučili, naročito važno za razvoj moderne Norveške?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kada je Norveška dobila svoj ustav?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kada je Norveška bila u uniji sa Švedskom?
Odaberite tačan/točan odgovor
Kako je Ivar Osen/Aasen stvorio ninošk/nynorsk?
Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?
Odaberite tačan/točan odgovor
Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?
Kliknite na slici
Kliknite na tačan period/točno razdoblje na vremenskoj liniji. Kada je Hokon/Haakon 7. bio kralj Norveške?