Održivi razvoj

Lærerinnhold

Tips til undervisningen

Se filmen

Filmen viser 21 klipp. I de første ti klippene ser vi miljøproblemene vi står ovenfor: is som smelter, røyk og forurensning, biltrafikk, flytrafikk, brennende skog, forsøpling og isbjørner som står alene på et isflak. De neste to klippene viser miljøvennlig energi: vannkraft og vindkraft. De siste ni klippene viser hva vi som privatpersoner kan gjøre for å bekjempe klimakrisen: dyrke planter og grønnsaker, demonstrere for klimavennlige tiltak, sykle til jobben, ta toget, bruke el-bil, pante flasker, kjøpe brukte klær og reparere klærne vi allerede har.

Forslag til spørsmål

Hva tenker du på når du hører ordet «bærekraftig»?
Hva kan man gjøre for å leve bærekraftig? Hva burde man ikke gjøre?
Er det enkelt å leve bærekraftig? Hvorfor? Hvorfor ikke?
Hvem kan legge til rette for at mennesker skal kunne leve bærekraftig? Hvordan?
Hvilke råd ville du gitt til en venn som ønsket å være mer miljøvennlig, men ikke visste hvordan?

Snakk sammen

Læreren kan gjerne samle på og presentere ulike nyhetsoppslag om naturkatastrofer som flom, tørke, skogbranner, ekstrem hete osv. rundt i verden.

Under koronapandemien har vi sett at det er en fordel for et land å være selvforsynt med matvarer og også andre varer. Er det mulig for alle land å være like selvforsynte? Hva ville skjedd i Norge dersom vi bare kunne kjøpt mat og varer produsert i Norge?

Tips til undervisninga

Sjå filmen

Filmen er sett saman av 21 klipp. I dei første ti klippa ser vi miljøproblema vi står overfor: is som smeltar, røyk og forureining, biltrafikk, flytrafikk, brennande skog, forsøpling og isbjørnar som står åleine på eit isflak. Dei neste to klippa viser miljøvenleg energi: vasskraft og vindkraft. Dei siste ni klippa viser kva vi som privatpersonar kan gjere for å kjempe mot klimakrisa: dyrke plantar og grønsaker, demonstrere for klimavenlege tiltak, sykle til jobben, ta toget, bruke elbil, pante flasker, kjøpe brukte klede og reparere kleda vi allereie har.

Framlegg til spørsmål

Kva tenkjer du på når du høyrer ordet «berekraftig»?
Kva kan ein gjere for å leve berekraftig? Kva burde ein ikkje gjere?
Er det enkelt å leve berekraftig? Kvifor? Kvifor ikkje?
Kven kan leggje til rette for at menneske skal kunne leve berekraftig? Korleis?
Kva råd ville du gjeve til ein ven som ønskjer å vere meir miljøvenleg, men ikkje veit korleis?

Snakk saman

Læraren kan gjerne samle på og presentere ulike medieoppslag om naturkatastrofar som flaum, tørke, skogbrannar, ekstrem varme o.a. rundt om i verda.

Under koronapandemien har vi sett at det er ein fordel for eit land å vere sjølvforsynt, både med matvarer og andre varer. Er det mogleg for alle land å vere like sjølvforsynte? Kva ville skjedd i Noreg dersom vi berre kunne kjøpe mat og varer som er produserte i Noreg?

Læreplan

Grunnleggende ferdigheter

Muntlige ferdigheter
Digitale ferdigheter

Tverrfaglige tema

Demokrati og medborgerskap

Læreplan i samfunnskunnskap for voksne innvandrere etter integreringsloven

bruke kunnskap om hvilke konsekvenser bruk og misbruk av ressurser har for et bærekraftig miljø og samfunn

Kjerneelement

Individ og fellesskap

Læringsaktivitet

Muntlig aktivitet
Video

Pogledajte film

Održivi razvoj

En isbjørn står alene på et lite isflak i sola. Isbjørnen skriker, og det ser ikke ut som om den har det bra. Foto
GettyImages

Ciljevi održivosti Ujedinjenih nacija/naroda su zajednički plan održivog razvoja za cijeli svijet. Plan ima za cilj da svi zajedno iskorijenimo siromaštvo, borimo se protiv različitih vidova nejednakosti i zaustavimo klimatske promjene do 2030. godine.

Klimatske promjene

Vrijeme i klima nisu isto. Vrijeme je ono što doživljavamo svakoga dana kada pogledamo kroz prozor ili boravimo na otvorenom, dok je klima prosjek vremena koji se dugo prati. Tokom/Tijekom posljednjih sto godina dolazi do velikih promjena kada je u pitanju klima na Zemlji. Većina naučnika/znanstvenika koji se bave klimom u svijetu smatra da je uzrok velikim i brzim promjenama kojima svjedočimo danas emisija gasova/plinova na bazi ugljenika/ugljika koju proizvode ljudi.

Ovo su neke od promjena koje doživljavamo:

  • Temperatura na planeti/planetu raste.
  • Nivo/Razina i kiselost mora raste.
  • Led se topi.
  • Dolazi do raznih tipova padavina/padalina i više ekstremnih vremenskih pojava.
Person i gult regntøy på oversvømt vei. Det regner kraftig. Foto
GettyImages

Obnovljivi resursi

Obnovljivi resursi je pojam koji označava prirodne resurse koji se obnavljaju. Ljudi mogu koristiti ove resurse, ali pri ispravnoj eksploataciji, oni se ne mogu potrošiti.

Primjeri obnovljivih resursa

  • životinje, drveće i biljke
  • padavine/padaline, vjetar i voda
  • sunčeva svjetlost

Primjeri neobnovljivih resursa:

  • nafta
  • zemni gas/plin
  • ugalj/ugljen

Lokalno proizvedena hrana

Bonde med ulike kåltyper. Foto
GettyImages

Lokalno proizvedena hrana se proizvodi u blizini potrošača. Kada se hrana proizvodi lokalno, manja je potreba za prijevozom, i mnogo se smanjuje emisija štetnih gasova/plinova. Lokalnu proizvodnju hrane je također lakše kontrolisati/kontrolirati. Ovo se može ticati herbicida i pesticida, upotrebe/uporabe antibiotika u industriji mesa i ribe i uslova/uvjeta u kojima životinje žive.

Razgovarajte

  • Razgovarajte o klimatskim promjenama. Kako se one doživljavaju u Vašoj domovini? Kako se doživljavaju ovdje, u Norveškoj?
  • Razgovarajte o obnovljivim resursima. Šta se dešava/događa kada ljudi troše ove resurse mnogo bržim tempom nego što prirodi treba da se obnovi?
  • Razgovarajte o prednostima i manama lokalno proizvedene hrane.
  • Da li je važno da je zemlja samodovoljna? Zašto, ili zašto nije?
  • Razgovarajte o ciljevima održivosti UN. Da li mislite da su neki od njih važniji od drugih? Da li se cijeli svijet slaže s ovim planom?

Odaberite tačan/točan odgovor

Šta je klima?

Odaberite tačan/točan odgovor

Šta misli većina naučnika/znanstvenika u oblasti/području klime da je razlog brzim i velikim promjenama koje primjećujemo u klimi?

Odaberite tačan/točan odgovor

Šta je obnovljiv resurs?

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno.

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Temperatura na planeti/planetu ne raste.
Ciljevi održivosti UN su zajednički plan održivog razvoja za cijeli svijet.
Pojmovi klima i vrijeme označavaju isto.
Jedna od klimatskih promjena koju doživljavamo je topljenje leda.
Većina naučnika/znanstvenika u oblasti/području klime smatra da su ljudi proizveli klimatske promjene.

Navedite šta je tačno/točno, a šta pogrešno.

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno/točno? Šta je pogrešno?

Sunčeva svjetlost, drveće i vjetar su neobnovljivi resursi.
Nafta je neobnovljiv resurs.
Voda je obnovljiv resurs.
Kada se hrana proizvodi lokalno, manja je potreba za prijevozom i smanjuje se emisija štetnih gasova/plinova.
Teže je imati kontrolu nad proizvodnjom hrane na lokalu, nego nad proizvodnjom hrane na drugim mjestima.

Kliknite na pravu sliku

Koja slika prikazuje neobnovljiv resurs?