Sfere društvenog života

Lærerinnhold

Tips til undervisningen

Snakk sammen

Dette handler igjen om tilhørighet til lokalsamfunnet, knytting av kontakter, nettverksbygging, osv. Det kan også handle om utenforskap. Snakk gjerne om konsekvensene for et barn dersom alle kameratene er med på en fritidsaktivitet, mens en selv ikke får være med fordi foreldrene ikke ser viktigheten av det. Det er selvsagt noe helt annet om barnet selv ikke ønsker å være med på aktiviteten.

Læreren bør på forhånd ha skaffet seg en viss oversikt over tilbud og muligheter både for barn og voksne der deltakerne bor. Hva finnes av frivillige organisasjoner, idrettsforeninger osv.

Når det gjelder ulikheter i uskrevne regler, er læreren ofte den beste kilde til å finne eksempler på dette. Lærere som kjenner både deltakernes kultur og bakgrunn og den norske kulturen, vil kunne finne mange eksempler fra dagliglivet.
Eksempler: ta av skoene når man går inn i et hus, spise opp all maten på tallerkenen eller ikke, høflighetsfraser når man møtes, å komme presis til avtaler eller ikke, hilse på fremmede, samtaletemaer, sittemønster på tog og buss og lignende.

Tips til undervisninga

Snakk saman

Dette handlar igjen om å høyre til i lokalsamfunnet, knyte kontaktar, byggje nettverk, osv. Det kan òg handle om utanforskap. Snakk gjerne om kva konsekvensar det kan ha for eit barn om alle kameratane er med på ein aktivitet på fritida, medan ein sjølv ikkje får vere med fordi foreldra ikkje tykkjer det er så viktig. Det er sjølvsagt noko heilt anna om barnet sjølv ikkje har lyst til å vere med på aktiviteten.

Læraren bør på førehand ha skaffa seg ei viss oversikt over tilbod og moglegheiter både for barn og vaksne i området der deltakarane bur – kva som finst av frivillige organisasjonar, idrettsforeiningar osv.

Når det gjeld ulikskapar i uskrivne reglar, er læraren ofte den beste kjelda til døme. Lærarar som kjenner både deltakarane sin kultur og bakgrunn og den norske kulturen, kan finne mange døme frå dagleglivet.
Døme: Om ein tek av seg skoa eller ikkje når ein går inn i eit hus, et opp all maten på tallerken eller ikkje, kva høviske fraser som blir utveksla når ein møtest, å kome presis til avtalar eller ikkje, helse på framande, samtaletema, sitjemønster på tog og buss og liknande.

Læreplan

Grunnleggende ferdigheter

Digitale ferdigheter
Muntlige ferdigheter

Tverrfaglige tema

Folkehelse og livsmestring

Læreplan i samfunnskunnskap for voksne innvandrere etter integreringsloven

bruke kunnskap om omgangsformer i det norske samfunnet og om hvordan man kan delta aktivt på sosiale, frivillige og politiske arenaer

Kjerneelement

Individ og fellesskap

Læringsaktivitet

Muntlig aktivitet

Sfere društvenog života

Fem voksne mennesker sitter på café. De har hver sin bok åpen foran seg. De smiler og ler, og snakker om boka de har lest. De har bokklubb.
GettyImages

Sfere društvenog života su ona područja na kojima provodimo vrijeme zajedno sa drugima. U našim životima postoje različite sfere društvenog života. I šira i uža porodica predstavljaju sfere društvenog života. Škole i radna mjesta su mnogima važne sfere društvenog života. Mnogi se nađu sa svojim prijateljima u slobodno vreme/vrijeme. Možda se nađu u kafiću ili slično, ili kod kuće. Mnogi odrasli pohađaju različite kurseve ili se usavršavaju u slobodno vrijeme. Neki pjevaju u horu ili sviraju instrument, a drugi su članovi različitih organizacija. Ovo su takođe sfere društvenog života.

Organizovane aktivnosti u slobodno vrijeme

En mann og tre jenter står med hver sin fotball på en fotballbane. Mannen gir instruksjoner. Han er faren til en av jentene og treneren til jentelaget. Foto
GettyImages

Mnoga djeca učestvuju u različitim organizovanim aktivnostima u slobodno vrijeme. Možda su u sportskom klubu, ili sviraju u orkestru. Neki su izviđači, dok se drugi bave fotografijom. Roditelji su uključeni u mnoge od ovih aktivnosti . Možda je neka mama trener u rukometnom klubu? Možda roditelji naizmjenično voze i preuzimaju djecu sa različitih aktivnosti? Nekome ko je nov u Norveškoj, ili ko se preselio na novo mjesto, ovo može biti odličan način za upoznavanje ljudi u lokalnoj zajednici.

Volontiranje

Volontiranje je rad u kojem se ne zapošljava na uobičajen način. Za ovaj rad se ne prima plata. Volontiranje je posao koji traje kraće - niko ne volontira puno radno vrijeme! Volontiranje je često vezano za organizacije koje imaju društveno korisni cilj. Primjeri takvih organizacija su Crveni krst, sportski klubovi, kulturne manifestacije itd.

Mnogi u skandinavskim zemljama su učlanjeni u dobrovoljne organizacije. Tu se mogu naučiti nove stvari i steći novi prijatelji. Mnoge od ovih organizacija služe i kao neka vrsta obuke iz demokratije. Članovi stiču iskustvo u pravilima igre u demokratiji, kao što su učestvovanje na sastancima, izbori i glasanja. Neke dobrovoljne organizacije takođe utiču na političke procese, kako u lokalnoj zajednici, tako i nacionalno.

Uključivanjem u jednu ili više dobrovoljnih organizacija se upoznaju ljudi u mjestima gdje živite, i osjećaćete pripadnost svojoj lokalnoj zajednici. Imaćete veću mrežu koja može biti pozitivna u smislu posla, obrazovanja i svakodnevnog života.

En kvinne er i skogen. Hun har med seg en stor plastpose som hun kaster søppel i. Hun bøyer sge ned for å plukke opp en flaske hun kan kaste. Hun jobber frivillig med å plukke søppel. Foto
GettyImages

Biti zajedno

U svim društvima postoje mnoga pisana pravila i zakoni. Takođe postoje mnoga pravila koja su svima poznata, ali koja nisu zapisana. Ta pravila su različita u različitim kulturama. Primjer toga je način na koji se pozdravljamo. U Norveškoj je i za žene i za muškarce rukovanje uobičajen pozdrav. Takođe je uobičajeno rukovati se kada odlazimo jedni od drugih. Prijatelji se obično pozdravljaju tako što jedni drugima kažu «zdravo», zagrle se ili se potapšu po ramenu. Na početku se obično pozdravlja sa: «Zdravo, kako ide?» Najčešći odgovor je: «Dobro, hvala. A kod tebe?»

Farget mann og hvit kvinne snakker sammen. Foto
GettyImages

Imigrant: Hoćeš da dođeš nekad u posjetu?
Norvežanin: Da, to bi bilo lijepo.

Mjesec dana kasnije:
Imigrant: Zašto nisi došao u posjetu?
Norvežanin: Pa nisi me pozvao.

Šta se desilo? U Norveškoj morate pozvati u posjetu na tačan dan i vrijeme. Norvežani rijetko posjećuju prijatelje bez prethodnog dogovora.

Razgovarajte

  • Da li je važno da roditelji omoguće djeci učešće u organizovanim aktivnostima u slobodno vrijeme? Zašto, ili zašto ne?
  • Znate li neke dobrovoljne organizacije u mjestu gdje živite?
  • Diskutujte o izreci «Bez volontiranja Norveška staje».
  • Koje su pozitivne strane volontiranja?
  • Dajte primjere nepisanih pravila koja su Vam poznata od ranije.
  • Dajte primjere nepisanih pravila u Norveškoj.
  • Postoje velike razlike u tome kako se u različitim kulturama gleda na goste, noćenja, šta se od gosta očekuje, koliko dugo možete ostati u posjeti itd. Razgovarajte o tim razlikama.
GettyImages
GettyImages

Izaberite tačan odgovor

Šta su sfere društvenog života?

Izaberite tačan odgovor

Šta je volontiranje?

Izaberite tačan odgovor

Koji je uobičajen način pozdravljanja kada nekoga sretnete prvi put u Norveškoj?

Izaberite tačan odgovor

Šta može biti prednost volontiranja?

Navedite šta je tačno, a šta pogrešno

Pročitajte tvrdnje. Šta je tačno? Šta je pogrešno?

Mnogo djece učestvuje u organizovanim aktivnostima u slobodno vrijeme.
20 posto norveškog stanovništva volontira puno radno vrijeme.
Malo Skandinavaca volontira.
Nepisano pravilo je pravilo koje je svima poznato, ali koje nije zapisano.
Norvežani često posjećuju prijatelje bez prethodnog dogovora.